Iz Maksimira otišao u Njemačku

'Dinamova škola je među boljima u Europi, ali svima je jasno da na višim razinama stvari ne počivaju na demokraciji i moralu'


Slaven Knežević
19.06.2018.10:00
'Dinamova škola je među boljima u Europi, ali svima je jasno da na višim razinama stvari ne počivaju na demokraciji i moralu'
Andro Fistonić

sažeto

Andro Fistonić iz Dinama je otišao zbog školovanja, a u Njemačkoj je dobio priliku u Kölnu. S nama je podijelio svoja iskustva


Slaven Knežević
19.06.2018.10:00

Mladi Makaranin Andro Fistonić jedan je od trenera koji dolaze. Andro je svoju trenersku karijeru počeo u nogometnoj školi Dinama kao volonter, a ubrzo se priključio U-14 ekipi kao pomoćni trener. Iskustvo u Dinamu pomoglo mu je da dođe i do Bayera i Kölna u kojima je proveo dvije godine. Za početak, Andro nam je ispričao svoja iskustva iz Dinama.

"Kada pričamo o mojim danima u Dinamu, želio bih povući striktnu liniju između Nogometne škole Dinamo Zagreb i struktura koje imaju veze sa seniorskom politikom kluba. Mislim da je već sad svima u Hrvatskoj jasno da stvari na višim razinama kluba ne počivaju na demokratskim i moralnim vrijednostima jednog normalnog društva. Što se tiče Dinama kao škole nogometa, moje iskustvo u dvije provedene godine u klubu su bile izvanredne. Većina trenera i ljudi s kojima sam surađivao su u to vrijeme bili među najboljim stručnjacima za odgoj i razvoj mladih nogometaša u RH, pa čak neki i u okvirima Europe", počeo je Andro pa objasnio kako je došao u Dinamo:

"U ŠN Dinamo sam pozvan da kao volonter brinem o internatu u kojem su bili smješteni mladi nogometaši koji su dolazili u Zagreb iz različitih gradova Hrvatske i svijeta. Prvotno nisam bio pozicioniran na niti jednoj od pozicija trenera već sam imao dogovor s ljudima u školi da imam otvoreni ulaz za praćenje treninga različitih dobnih kategorija. Kako trener U14 ekipe u tom trenutku nije imao pomoćnog trenera malo sam se više zadržavao na njegovim treninzima i pitao pitanja koje su me intrigirala u vezi tehničko-taktičkih zadataka. Uz to sam treneru imao priliku pomoći s usavršavanjem engleskog jezika jer sam završio bachelor degree u SAD-u i tamo igrao nogomet. Nakon nekog vremena trener je predložio da se priključim stožeru kao pomoćnik, te je moja avantura u Dinamu započela", kaže Andro.

Andro Fistonić

O nogometnoj školi Dinama ima samo riječi hvale.

"Nakon završenog iskustva u Dinamu i radeći već dvije godine u srcu Europe mogu reći da je Škola nogometa Dinamo Zagreb jedna od boljih u Europi. Mislim da gotovo isključive zasluge za to mogu ići Romeu Jozaku i ljudima koji su s njim započeli restrukturiranje još 2008. godine. U tim trenutcima oni su radili jedan revolucionarno progresivan posao koji je bio novost, pa čak i ispred vremena, za većinu klubova u Europi. Jozak je na važne funkcije u školi postavljao mlade ambiciozne trenere s kineziološkim obrazovanjem koje je pomiješao s iskustvom bivših nogometaša koji su mogli pridonijeti edukaciji mladih nogometaša na individualnom nivou. Danas ti mladi treneri nose bitne funkcije u različitim klubovima: Krešimir Gojun (voditelj ŠN Hajduk Split), Dinko Jeličić (bivši voditelj ŠN Deportivo Alaves) Dean Klafurić (trener Legia Warsaw). Danas takav koncept prati 99% škola nogometa u Europi i to je bitan razlog sistematičnog uspjeha Dinama. Dinamova škola je u tom segmentu bila godinama ispred drugih u Europi", kaže Fistonić pa dodaje:

"U dvije godine i nešto koliko sam proveo u Dinamu,uspješnu metodologiju rada su nastavili koordinirati ljudi poput Ive Šuška, Ivana Kepčije, Anđelka Ivanjka, Mire Davidovića, Igor Gabrijelića, a ta je praksa rezultirala konstantnim izbacivanju vrhunskih potencijala u seniorsku momčad. Mislim da je uredu da spomenem i trenere Ivana Preleca, Danijela Erbežnika, Zorana Joksovića i zahvalim se za znanje koje sam pokupio u svakodnevnom radu u njihovom stožeru."

Ipak, epizodi u Dinamu je 2016. godine došao kraj. Fistonić je dao otkaz u Dinamu i uputio se u Njemačku gdje je nastavio raditi dobar posao.

"U listopadu 2016. godine sam dao otkaz nakon što sam primljen na magisterij sporta u German Sports University u Köln. Otvorila mi se ta prilika jer je Hrvatska ušla u Europsku Uniju. Svima bih savjetovao da iskoriste mogućnosti koje im pruža Europa. Već prve godine studija stupio sam u kontakt s ljudima u Bayerovoj školi nogometa koje sam upoznao na različitim turnirima po Europi. Ponudili da budem integriran otprilike tri mjeseca u njihove strukture kao praktikant koji će analizirati rad njihovih trenera od U12 do U17 dobnih kategorija.To iskustvo bilo je izvanredno. Njihov pristup nogometu se puno više bazira na edukaciji djece u životnom smislu. Njihov prvi i najbitniji zadatak je stvoriti ambicioznog, educiranog i zdravog mladog čovjeka koji će sutra pridonijeti društvu sa svojim vještinama koje nauči kroz bavljenje sportom. Upravo zato se odnose prema nogometu kao prema jednom od mogućih načina za uspjeh u životu. Ako dijete ne postane nogometaš, studirat će, jednog dana će biti ekonomist, učitelj ili bravar što su jednako tako cijenjena i plaćena zanimanja u Njemačkoj. Ta razlika je krucijalna u odnosu na naše društv i nogomet u Hrvatskoj. Naša djeca i roditelji gledaju na nogomet kao jedini način uspjeha u životu i taj nezdravi pritisak donosi mnogo problema za djecu i nogomet općenito", kaže Fistonić pa nastavlja:

"Ove sezone prihvatio sam poziv akademije 1. FC Köln da radim kao pomoćni trener u U-17 ekipi. Sustav rada u Kölnu je dosta reguliran od strane Njemačkog nogometnog saveza (DFB-a) koji zadaje svim top akademijama u Bundesligi određene smjernice u radu s mlađim nogometašima. Otprilike 50 posto sustava regulirano je od strane DFB-a dok ostalih 50 posto određuje klub koji bira svoj put u stvaranju metodologije rada i identiteta igre. 1. FC Köln se, kao i dosta akademija u Njemačkoj, orijentira na usavršavanje tehničkih i taktičkih komponenata sa što individualnijim pristupom svakom igraču. Sama lokacija kluba, u edukacijskom centru Europe, pridonijela je tome da i u akademiji radi ogroman broj ljudi zaduženih za video analize utakmica i obrađivanje statističkih podataka u smislene zaključke za razvoj igre. Dinamu financijski limiti dozvoljavaju samo jednog analitičara u akademiji, a to usporava opisani proces. S druge strane, Köln dosta važnosti pridodaje timskoj igri. Niti jedan igrač ne smije enormno odskakati od sustava jer u tom slučaju momčadska igra pati. Timski duh i rad u ekipi i zajednici su nešto čemu svi njemački klubovi pridodaju veliku važnost. To je jedna od razlika koje se mogu pronaći u usporedbi s Dinamom. U Dinamu često izvanserijski individualac ima više slobode da koristi svoju kreativnost na terenu, izvan zamišljenog sustava. Nemojte me pitati koji je sustav bolji, jer to je tema koja traži zasebnu raspravu. Oba sustava imaju svoje pozitivne i negativne posljedice. Stvar je individualnog odabira ljudi koji vode politiku akademije."

Andro Fistonić

Ok, nećemo pitati koji je sustav bolji, ali postoji li razlika u načinu igre u Hrvatskoj i Njemačkoj?

"Nijemci igraju dosta direktno. Ako možete zabiti gol kroz pet sekundi uz jedan dodir s loptom, Nijemci će to i napraviti. Potpuno su orijentirani na cilj. Kod nas je to malo drugačije. U Hrvatskoj nogomet zna predstavljati sredstvo uživanja. Naši igrači i treneri vole imati loptu u nogama, ljudi u Hrvatskoj vole izvanserijske poteze koji oduševljavaju publiku. Nijemci imaju talent za učenjem i podređivanje individualnih kvaliteta u svrhu viših ciljeva momčadi, dok u Hrvatskoj djeca imaju nevjerojatnu razinu kreativnosti i lucidnosti u igri s loptom. Naravno, oboje je jednako važno, a i tu se radi o ukusu."

Kakvi su dojmovi iz grada i života u Njemačkoj? Koje su razlike u načinu života između Hrvata i Nijemaca?

"Imam izvanredne dojmove. Zapadna Njemačka jedna je od najrazvijenijih svjetskih regija. Ljudska prava i prihvaćanje stranaca su na zavidno visokom nivou. Nitko me nije pitao od kuda dolazim i tko mi je roditelj. Zanimalo ih je moje znanje i organizacija, te da što prije naučim jezik. Ulaganje u znanost, sport i mlade najvažniji su aspekti njihove svakodnevne politike, a to stvara osjećaj sigurnosti i želje za ulaganjem u svoje znanje kod mladih ljudi. Kod nas u RH mladi ne osjećaju takvu podršku političara i društva što ih vodi prema dvije opcije: noćnom životu ili odlasku van Hrvatske.Nijemci su jako ponosni na svoju državu i stvaraju si visoke kriterije moralnih vrijednosti za društvo u kojem žive. I mi smo vrlo ponosan narod, ali ponekad samo na zastave i povijest, dok za trenutne probleme mislimo da će ih netko drugi rješavati za nas. Pozitivna strana Hrvatske su manje užurban način života i životni prioriteti koji su bazirani na čovjeku, a ne poslu kao što je to Njemačkoj."

Andro Fistonić

Kakav je status Hrvata u Njemačkoj?

"Postoji velika zajednica Hrvata koji čak imaju i svoje nogometne klubove po gradovima. Što se samog statusa tiče, iskustvo mi govori da nema baš nikakve razlike među ljudima po nacionalnim osnovama", kaže Andro pa priznaje kako mu iz Hrvatske najviše nedostaje odmaranje na rivi u Makarskoj.

Fistonić vjerojatno neće ostati u Kölnu i iduće sezone.

"Odlučio sam nakon ljeta krenuti u samostalno vođenje momčadi, a to nije bila opcija u 1.FC Kölnu. Iskreno volio bih ostati u Europi, ali ne ograničavam se geografskom pozicijom, već prioritete određujem po kvaliteti projekta i ljudima s kojima radim."

Iako je fokus zadnjih godinu dana bio na mladoj ekipi Kölna, Fistonić je pratio i situaciju u HNL-U.

"Naravno da se prati, barem na livescoreu. Mislim da stvari idu nabolje. Ove godine liga je bila interesantna. Dinamo je konstantno dobar, Rijeka je konstantu dobila s Kekom unutar svojih mogućnosti. Osijek postaje snažan predstavnik istočne Hrvatske, a Hajduk se vraća polako, ali sigurno na razinu na kojoj treba biti kao klub. Sviđa mi se ovaj demokratski projekt u Splitu u kojem ljudi odlučuju o budućnosti kluba. Tako funkcionira većina klubova u Njemačkoj s manjim razlikama u strukturi. Mislim da je to načina na koji se može privući ljude natrag na stadion i povratiti povjerenje u nogomet. Ljudi se osjećaju kao dio kluba i osjećaju važnost svog glasa u kreiranju politike. Za usporedbu, 1. FC Köln je klub sa sistemom 50+1. Prošle godine su dosegli brojku od 100.000 članova i 6.500 članova na klupskoj skupštini. U ovoj sezoni Köln je imao rasprodan stadion na većini domaćih utakmica u Bundesligi, a što je još zanimljivije nakon ovogodišnjeg ispadanja iz Bundeslige, stadion je rasprodan i za iduću godinu u drugoj ligi. Kada se vlasnici klubova vrate među ljude i ljudi ponovno počnu osjećati da je klub jedan mali dio njih samih, HNL će ponovno biti mjesto posjeta vikendom."

Andro Fistonić

Za kraj smo se kratko osvrnuli i na SP u Rusiji. Koliko može Hrvatska?

"To je pitanje za milijun 'dolara'. Nedavno sam razgovarao s kolegom iz RB Leipziga i pokušavali smo predvidjeti koje četiri ekipe će biti u polufinalu. Od te četiri ekipe samo je jedna bila ista u našim razmišljanjima. Svi ulažu u igrače, trenersku struku, u male detalje koji ih čine boljima,a to razliku između reprezentacija čini sve manjom. Hrvatska ima nevjerojatnu individualnu kvalitetu i ne moramo se nikoga bojati, a to je već ogroman uspjeh s obzirom na to da nas je samo četiri milijuna. Problem bi mogla biti atmosfera. Nekada su se odbrojavali dani do utakmica na velikom natjecanju. Sjetite se prve utakmice na SP-u u Njemačkoj 2006. godine kada se stadion tresao i orile su se hrvatske pjesme. Takva atmosfera bi nas danas, s ovakvim igračkim kadrom, odvela jako daleko. Nažalost, svi znamo koje probleme ima hrvatski nogomet i mislim da imamo moralnu obavezu napraviti iskorak prema poštenijem i interesantnijem nogometu", zaključio je Fistonić.

nogomet

Dinamo

HNL

Njemačka

trener

Bayer Leverkusen

Koln

Andro Fistonić

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter