Za 100posto piše dr. Mazalin

Ako na tijelu nađete krpelja ne paničarite, ali ga odmah izvadite. Liječniku treba otići u nekoliko slučajeva...


Milan Mazalin
28.05.2019.12:00
Ako na tijelu nađete krpelja ne paničarite, ali ga odmah izvadite. Liječniku treba otići u nekoliko slučajeva...
iStock

sažeto

U Hrvatskoj krpelje zaražene virusom meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području, između Save i Drave te u Gorskom kotaru


Milan Mazalin
28.05.2019.12:00

Boravak u prirodi pruža veliko zadovoljstvo i doprinosi boljem zdravlju, ali ponekad nam priušti neku neugodnost. Jedna od njih je i ubod krpelja.

Krpelji su nametnici iz skupine člankonožaca veliki nekoliko milimetara. Mogu se naći u šumama i proplancima, najčešće na listovima i granama grmova, niskog raslinja, u šikarama i prizemnom sloju šuma. Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju sezonsku aktivnost. Najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, a mogu se susresti i u ranu jesen. Blage zime pogoduju njihovom razmnožavanju.

Za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju krv, koju  povremeno sišu životinjama (pticama i sisavcima), a iznimno i čovjeku. Najizloženiji su ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti). Prilikom sisanja krvi, svome domaćinu mogu prenijeti neke zarazne bolesti. 

Od bolesti koje prenose krpelji u Hrvatskoj su najčešće Lyme borelioza (Lajmska bolest) i krpeljni meningoencefalitis, a rjeđe tularemija, mediteranska pjegava groznica, anaplazmoza, babezioza i erlihioza. Srećom, samo mali broj krpelja nosi uzročnike bolesti.

Zaraženi krpelji nisu podjednako raspoređeni u svim krajevima, pa tako u Hrvatskoj krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području, između Save i Drave te u Gorskom kotaru, a krpelje zaražene bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu na čitavom području grada Zagreba.

Krpeljni meningoencefalitis nema specifičnog lijeka

Na mjestu ugriza krpelja može se pojaviti manje crvenilo i oteklina koja potraje nekoliko dana uz blaže izražen svrbež. Ova promjena nije posljedica infekcije, već iritativnog djelovanja stranih tvari koje se ugrizom krpelja unesu u kožu. Tek manji broj ugriza krpelja rezultira i prijenosom nekih mikroorganizama (ako je krpelj bio zaražen), što u konačnici može rezultirati i zarazom ujedenog čovjeka i pojavom simptoma bolesti, najčešće tek tjedan ili dva nakon ugriza krpelja. 

Lajmska bolest je bakterijska bolest, koja se manifestira izrazitim crvenilom na mjestu uboda koje se koncentrično širi po koži. Liječi se antibioticima (azitromicin  i doksiciklin), jer neliječena može izazvati razne komplikacije na živčanom sustavu, mišićima, srcu i zglobovima.

Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest, pa nema specifičnog lijeka. Infekcija virusom krpeljnog meningoencefalitisa može varirati od blage do teške bolesti. Inkubacija traje 7 do 10 dana.

Ako je bolest blažeg tijeka ispoljavat će se povišenom temperaturom, glavoboljom, klonulošću, bolovima u mišićima, trbuhu, povraćanjem. Simptomi traju 5 do 10 dana i liče blagoj gripi. Teži oblik nastaje kada virusi prodru u središnji živčani sustav i tada se, obično 4 do 10 dana nakon stišavanja simptoma prve faze, javljaju naglo povišenje temperature, jaka neizdržljiva glavobolja, bolovi u različitim dijelovima tijela te simptomi od strane živčanog sustava u vidu vrtoglavice, blagog do teškog poremećaja svijesti, vidnih i duševnih poremećaja.

Poremećaj svijesti može ići do kome, a bolest može završiti i smrtno. Liječenje je simptomatsko, jer specifičnog lijeka nema. Oporavak je ponekad veoma dug, a obilježen je dugotrajnim glavoboljama i klonulošću.

Srećom protiv ove bolesti postoji cjepivo, koje se posebno preporuča osobama koje često borave u prirodi, poglavito ako se radi o rizičnim područjima.

Krpelju treba 4 do 6 sati da nađe mjesto gdje će se učvrstiti, zatim sat do dva da probije kožu, a osim toga treba nekoliko sati sisati krv da bi zarazio čovjeka. To nam daje dosta vremena da otkrijemo i odstranimo krpelja i spriječimo zarazu.

Ako se uoči krpelj na koži važno ga je što prije ukloniti jer rizik od infekcije je tim veći što je krpelj duže pričvršćen. Krpelja je lakše odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Ako se krpelj pričvrstio, treba ga odmah izvadite pincetom ili noktima (preporučljivo je prije oprati ruke, a pincetu prebrisati antiseptikom) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu i laganim povlačenjem bez suvišnih manipulacija izvući iz kože.

Ne paničarite ako ostane glavica krpelja

Ne smije se krpelja ničim premazivati, primjerice kremom, uljem, alkoholom, lakom za nokte, petrolejom i sl. ili 'paliti' plamenom, kao ni povlačiti naglo te stiskati ili gnječiti jer se time uzrokuje njegovo grčenje i pojačano izlučivanje veće količine uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pri čemu se lakše prenese zaraza ako je zaražen.

Nakon odstranjivanja krpelja preporučljivo je mjesto uboda dezinficirati antiseptikom. Ako prilikom vađenja krpelja glavica ostane u koži ne treba paničariti. Čim je tijelo odvojeno od glavice spriječen je prijenos zaraze. Može se pokušati pažljivo izvaditi iglicom (paziti na dezinfekciju postupka), no glavica će nakon nekog vremena biti odbačena kao strano tijelo. Stoga nije potrebno nakon svakog kontakta s krpeljom zatražiti liječničku pomoć, već je dovoljno samo ukloniti krpelja s kože.

Liječniku se treba javiti ako se nikako ne uspije izvaditi krpelj, ako crvenilo ili ranica na mjestu uboda ne prođu nakon tri dana (crvenilo od iritacije uboda prolazi unutar 1 do 3 dana), ili ukoliko se nakon nekoliko dana od ugriza krpelja pojave simptomi bolesti, poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi), ili glavobolja, mučnina, povraćanje te pojava kožnih promjena (različitih oblika osipa).

Damir Krajač/Cropix

Treba naglasiti kako se većina bolesti koje nastaju nakon ugriza krpelja može spriječiti samim izbjegavanjem kontakta s krpeljima ili pravovremenim i ispravnim uklanjanjem krpelja s tijela.

Preporuča se prikladna odjeća i obuća za boravak u prirodi (dugi rukavi i nogavice, uvučene čarape, zatvorene cipele). Izbjegavati odjeću tamnih boja (na njoj se krpelji teže uočavaju) i materijale s dlačicama poput vune ili flanela jer se na njih krpelji lakše uhvate.

Krpelj 'šeta' tražeći pogodno mjesto za ubod

Hodati uređenim stazama, izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje. Korisno je nanošenje repelenata (sredstva za odbijanje krpelja) na gole i izložene dijelove tijela te eventualno na odjeću. Pregledavati tijelo tijekom boravka u prirodi (svaka 2 do 3 sata) i nakon povratka kući. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i više sati) 'šeta' tražeći pogodno mjesto za ubod.

Pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć druge osobe radi neuočljivih dijelova tijela). Krpelj je često mali i vrlo sličan madežu, pa ga je lako previdjeti na tijelu.

Posebnu pažnju obratiti na dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak...). Kod djece će se često naći na glavi, jer su djeca niska i više se igraju u travi nego odrasli pa lakše pokupe krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.

Uz ove jednostavne savjete lako se mogu izbjeći neugodnosti, koje mogu pokvariti uživanje u boravku u prirodi.

dr. Milan Mazalin

krpelj

lajmska bolest

ubod krpelja

krpeljni meningoencefalitis

Lyme borelioza

newsletter

Prijavite se na Newsletter