CRIJEVNA FLORA KAO KLJUČ STANJA

Autizam je moguće liječiti probiotikom, no testiranje na ljudima još nije počelo


Vedrana Sunko
09.07.2019.07:55
Autizam je moguće liječiti probiotikom, no testiranje na ljudima još nije počelo
Profimedia

sažeto

Istraživanje rađeno na miševina pokazuje da na simptome autizma može utjecati Lactobacillus reuteri iz crijeva preko vagus živca


Vedrana Sunko
09.07.2019.07:55

Crijeva djece s autizmom često imaju bakterije posve različite od onih u crijevima "zdrave" djece. Posljedica je toga da su neki ljudi mnogo skloniji određenom setu medicinskih boljki. Flora crijeva je, prema nekim medicinskim istraživačima, ključ stanja i načina kako ga liječiti. Nedavna istraživanja pokazuju kako "igranje" s bakterijama u crijevima životinja radikalno utječe na njihov živčani sustav. Iskorjenjivanje autizma uz pomoć mijenjanja ekologije crijeva zaista možda ima budućnost. Barem tako sugerira studija objavljena u Neuronu. U njoj, Mauro Costa-Mattioli s Baylor koledža i njegovi kolege demonstriraju kako je uvođenje određene bakterije u crijeva miša, koji pokazuje simptome autizma, može ukloniti neke od tih simptoma. U pitanju je Lactobacillus reuteri koji se redovito nalazi u zdravim sustavima i pomaže regulirati nivo kiselosti.

Zeljko Puhovski / CROPIX

Dr. Costa-Mattioli i njegov tim prvo su pisali o utjecaju L. reuteri na posljedice autizma još 2016. godine, nakon eksperimentiranja s pretilim ženkama miševa.

Znanstvenici smatraju da su ti efekti kontrolirani iz crijeva preko vagus živca, koji spaja mozak i crijeva. Kod životinja kod kojih je taj nerv presječen tretman s L. reuteri nije imao nikakvog uspjeha kod ublažavanja njihovih simptoma autizma. Najvažniji aspekt u cijeloj priči jest da se L. reuteri može lako nabaviti s obzirom da ni na koji način ne predstavlja opasnost za ljudsko zdravlje te nije potrebno organizirati kliničko testiranje bakterije. Jasno je da je autizam puno kompleksniji od želje da se komunicira i druži s drugima. Treba biti svjestan da se ne treba previše uzbuditi oko pokusa na miševima, no Costa-Mattioli, kao i mnoštvo liječnika, smatra kako je ovo dovoljno da se naprave barem preliminarni testovi ima li L. reuteri pozitivnih učinaka na ljude s autizmom.

Sarkis Mazmanian s kalifornijskog Instituta za tehnologiju radi na istom polju, a o rezultatima kaže: "Mislim da je ljestvica jako nisko postavljena i da bi se apsolutno trebalo raditi s ljudima jer znamo da bakterija nije toksična, te da postoji minimalan, ako ikakav rizik od komplikacija".  S druge strane vjeruje kako će mnogi roditelji zbog ovih rezultata sada sami kupovati probiotik koji sadrži tu bakteriju te "šopati" svoju djecu.

"Ne znam koliko će to uroditi plodom, s obzirom da postoje podvrste bakterija, da se na njih u laboratoriju može utjecati i da je teško kontrolirati količinu, koja je isto bitna", kaže, upravo zato, a Costa-Mattioli se slaže, treba što prije krenuti s testiranjima na ljudima.

istraživanje

autizam

probiotik

crijeva

newsletter

Prijavite se na Newsletter