Za 100posto piše dr. Mazalin

Godišnji odmor bi trebao trajati barem deset dana u komadu, ali duže od 30 dana nije dobro jer raste želja da se nikad ne vratite na posao


Milan Mazalin
26.06.2019.12:00
Godišnji odmor bi trebao trajati barem deset dana u komadu, ali duže od 30 dana nije dobro jer raste želja da se nikad ne vratite na posao
Ivo Ravlic / CROPIX

sažeto

'Apsolutno sam zreo za odmor! A vjerujem i većina vas. I to se nikako ne smije preskakati'


Milan Mazalin
26.06.2019.12:00

Iako se čini da vrijeme sve brže prolazi, nekako mi s godinama postaje sve teže dočekati godišnji odmor. Očito se u tom brzoprolazećem vremenu čovjek brže umori i natrpa stresom i zasićenošću ponavljajućom dnevnom problematikom.

Živci sve tanji, obrambeni mehanizmi sve neučinkovitiji, strpljenje na stalnom provjeravanju… A na kraju tunela svjetlost zvana godišnji odmor.  

Godišnji odmor, koji nas bezrazložno ispunjava osjećajem zahvalnosti prema poslodavcima, kao da nam ga oni daju kako bi mi dangubili, a oni nas eto ludo vole pa nam to omogućavaju.

Odavno su oni shvatili da da je odmor nužan preduvjet normalnog funkcioniranja svakog čovjeka. Godišnji odmor je razdoblje koje bi trebalo služiti opuštanju i obnovi fizičke, psihičke i emocionalne kondicije čovjeka. On omogućava odmak od radne svakodnevice i 'puni baterije' za daljnji rad.

Umor je normalna pojava koja prati svaku aktivnost, a preskakanje i odgađanje odmora može smanjiti radnu učinkovitost. 

Dugotrajni umor dovodi do brojnih psihičkih posljedica

Nastanak akutnog umora objašnjava se nakupljanjem produkata razgradnje nastalih tijekom rada (npr. mliječne kiseline u mišićima), iscrpljenjem zaliha kisika i nedostatkom energetskih tvari (prvenstveno glukoze). Većina znanstvenika smatra da je umor posljedica složenih i još nedovoljno istraženih procesa u središnjem živčanom sustavu.

Dugotrajni umor dovodi do brojnih psihičkih posljedica kao što su iscrpljenost, bezvoljnost, razdražljivost i promjene raspoloženja. 

Većinu navedenog osjećam već neko vrijeme, a to mogu potvrditi i mnogi iz moje najbliže okoline, osjetivši neka od tih stanja na vlastitoj koži. Stoga moram priznati da mi nadolazeći godišnji odmor dolazi kao spas u zadnji čas.

Pripreme su u punom jeku i slažući sve što bi mi moglo zatrebati naletio sam na jednu zgodnu košulju na koju sam potpuno zaboravio. Obuzelo me opće veselje pa sam pomislio koliko se tek obraduju neki naši političari kada nalete na neku svoju kuću, auto ili bankovni račun, na koje su potpuno zaboravili da imaju?

S obzirom koliko je mene razveselila košulja, bojim se da bi me u situaciji pronalaska 'zagubljene' kuće klepio infarkt.

Kako bih otklonio misli od toga, pokušao sam obući zgodnu košulju, kad ono 'no pasaran'. Neće moći…. Usko! Sigurno se stisnula u pranju…

S osjećajem krivnje sam se sjetio koliko sam puta rekao da treba paziti na prehranu, tjelesnu težinu… Ali to su one priče o postolaru i cipelama, frizeru i frizuri ili doktoru i figuri. 

Apsolutno sam zreo za odmor! A vjerujem i većina vas. I to se nikako ne smije preskakati, ne samo kako bi se obnovila snaga za posao, nego i dobro odmorilo i relaksiralo, što je nužno za očuvanje zdravlja.

Preporuča se korištenje godišnjeg u barem dva dijela

Stoga bi bilo dobro uvažavati preporuke stručnjaka, koji kažu da bi godišnji odmor trebao trajati barem deset dana u komadu. Prema nekim procjenama to je najkraće vrijeme u kojem može doći do potpunog oporavka organizma i prikupljanja snage za nastavak rada.

S druge strane, korištenje predugog odmora, dužeg od 30 dana, pokazuje kod mnogih ljudi negativne efekte na radnu sposobnost i teži povratak na punu efikasnost rada.

Također se preporuča uzimanje kraćih odmora od par dana, svakih 3 mjeseca ili nakon 6 mjeseci duži odmor od barem 7 dana.

Zato se i preporuča korištenje godišnjeg u barem dva dijela. Duži ljetni i kraći zimski, što i postaje sve češća praksa. 

Duje Klarić

Dok sam čitao zaključke tih stručnjaka pomislio sam kako to oni rade ta istraživanja? Odmaraš se i mjeriš kada će ti to dosaditi, a ako nešto pogriješiš, ponoviš mjerenje. I pametno su oni to posložili, samo mi se čini da se želja za ne vraćanjem na posao kod mnogih javlja puno ranije nego 30 dana. 

No nije sada fokus na tome kako će biti nakon povratka s odmora, već kako taj odmor što bolje, ugodnije i korisnije provesti. Uvijek nam se odmori čine prekratkima pa je stoga važno iskoristiti to vrijeme na najbolji mogući način.

Godišnji odmor, mora prije svega biti ugodan i relaksirajući te prilagođen individualnim željama i potrebama. Nije to nužno neko egzotično ni luksuzno mjesto, iako i to ne mora biti na odmet, ali dobro isplaniran i osmišljen odmor može biti melem za dušu i tijelo, bez obzira gdje ga proveli.

Bagerist na godišnjem ne mora pročitati cijelog Tolstoja 

Pri tome važno je uzeti u obzir koji su naši afiniteti, kakve su nam financijske mogućnosti, ali i kakvo nam je zdravstveno stanje, fizička kondicija, dob te vrsta posla. Tako bi bilo korisno da ljudi koji rade fizičke poslove odaberu pasivnije oblike odmora, dok bi oni koji na poslu uglavnom sjede trebali odabrati fizičke aktivnosti. 

To ne znači da jedan zidar, skladištar ili bagerist mora na godišnjem pročitati cijelog Tolstoja ili sve 'Razgovore s Bogom', nepomično ležeći u hladu, kao ni da jedan brend manager, pomoćnik ministra ili član uprave mora skakati s padobranom, forsirati nabujalu rijeku ili osvojiti Mount Everest.

Najvažnije je odabrati ono što vas veseli i ono što uz svakodnevni rad ne uspijevate napraviti. Bitan je odmak od svakodnevice, jer upravo je to stalno ponavljanje istih dnevnih rutina, jedan od glavnih izvora umora i iscrpljenosti.

Upravo zato je odmor uz promjena okoline ili situacija i aktivnosti važan ne samo za radne ljude, već i sve ostale, koji također trebaju povremeno izaći iz ustaljenih obrazaca ponašanja. Naravno i tu ne treba pretjerivati i nastojati u tih par dan ili tjedana nadoknaditi sve propušteno, jer pretjerivanje u tulumarenju, dobroj hrani i piću, ali i prezahtjevnim fizičkim naporima, može donijeti više štete nego koristi pa se mnogi znaju s odmora vratiti umorniji i bolesniji nego što su otišli. 

Zato mudro iskoristite iskoristite svoje odmore, uživajte i napunite baterije što više možete. Slutim da će vam trebati…

U skladu s navedenim uzimam si predah do jeseni kada ćemo se opet dopisivati o zdravlju i svemu što bi ono trebalo biti.

ljetovanje

odmor

stres

dr. Milan Mazalin

godišnji odmor

umor

newsletter

Prijavite se na Newsletter