ZAGREPČANKA (18) VEĆ IMA DVOJE DJECE

'Prvo dijete sam rodila u osmom razredu. Kćer sam vodila u vrtić, a ja bih otišla u svoju srednju školu. Zbog ničeg ne žalim'


Valerija Bebek
14.06.2018.21:00
'Prvo dijete sam rodila u osmom razredu. Kćer sam vodila u vrtić, a ja bih otišla u svoju srednju školu. Zbog ničeg ne žalim'
Profimedia

sažeto

Za 100posto govori djevojka koja je uz dvoje djece uspjela završiti srednju školu i ponosna je na njih


Valerija Bebek
14.06.2018.21:00

Jasna je prije mjesec dana napunila 18 godina, živi u Zagrebu s obitelji, sada već i proširenom, u istom kućanstvu. Majka je trogodišnje djevojčice i petomjesečnog sinčića.

"Prvi put sam rodila s 15, tada sam bila još osmi razred, tata je jedan dečko iz Rijeke. Tamo sam ga i  upoznala, kada sam išla u posjet sestri. Kad sam ostala trudna on je čak dobro reagirao, onda smo trebali reći starcima", rekla je Jasna u razgovoru za 100posto. Njezino ime smo izmijenili kako bi njoj i njezinoj djeci sačuvali identitet. Statistički Jasna je jedna od oko 1500 tinejdžerica u Hrvatskoj koje svako godine ostanu trudne. Statistika koju vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi evidenciju o broju maloljetničkih trudnoća na godišnjoj bazi, još uvijek nema rezultata za 2017. a oni od 2016. govore kako je u Hrvatskoj te godine rodilo oko 1200 djevojaka do 19. godine, nešto manje od 300 prekinulo je trudnoću.

"Roditelji su reagirali odlično, kako sam ja mislila da će biti, odlučili su da će mi pomoći i da završim školu i uredili su mi dio kuće da imam sve uvjete. Mislila sam da će biti svega, ali dobro je bilo. Na početku sve je dobro bilo i s ocem djeteta. Kao sve je bilo bajno i sjajno. Sada se čujemo samo zato što sam pokrenula postupak za alimentaciju, inače baš i ne", nastavlja dalje Jasna.

Raspad maloljetničkih veza koje su rezultirale roditeljstvom nije rijetkost, kaže nam psihologinja Silvija Stanić koja radi kao izvršna direktorica Udruge Korak po korak, koja od 2005. godine pomaže maloljetnim trudnicama. Njihovo savjetovalište Mama je mama jedino je u Hrvatskoj namijenjeno za maloljetnim majkama. "Naše iskustvo je da se one uglavnom susreću s lošim reakcijama okoline na svoju trudnoću. Same znaju imati poteškoća oko prihvaćanja, jer u 90 posto slučajeva maloljetničke trudnoće nisu planirane, nego su se  - dogodile. Takva bude reakcija i kod njihovih partnera. Najčešće je riječ o vrlo kratkim vezama, koje se same po sebi nisu učvrstile i ustabilile", kazala je psihologinja Stanić.

Kako je Jasna završila osnovnu školu s malom bebom

Godišnje je oko 70 korisnica uključeno u intenzivan rad u savjetovalištu, koje budući da je smješteno u Zagrebu, i jedino u Hrvatskoj može operativno pomoći samo djevojkama iz šire okolice glavnog grada. No, kako je potreba za njihovim djelovanjem raširena na cijelu zemlju, članice udruge pokrenule su interaktivan portal Maloljetni roditelji kojim su svoje usluge htjeli učiniti dostupnima na području cijele hrvatske. "Tu imamo velik broj korisnika. Godišnje imamo 60.000 posjetitelja, to je oko 150.000 posjeta stranici. Imamo provedeno oko 300 online savjetovanja, gdje na upite maloljetnika odgovaraju naši stručnjaci. To je velika brojka, a danas se čini da je mladima možda bliža ta opcija javiti se online nego fizički", objašnjava Silvija Stanić.

Jasna je imala sreće, odnosno ima divne roditelje koji su prihvatili njezinu situaciju i pomogli joj i dalje joj pomažu. "Učenici su bili malo začuđeni kao tak' mlada, a trudna. A profesori su rekli da će mi pomoći. Prvo polugodište sam išla u školu. Rodila sam krajem ožujka, u drugom polugodištu. I tada su mi u školi odobrili da budem doma i dolazim polagati razredne ispite. Nakon toga, zadnjih mjesec dana kako je bila škola ipak sam nastavila ići jer mi je bilo previše tih ispita pa sam išla radije tih mjesec dana. Uspjela sam završiti osnovnu školu", prisjetila se.

Jasna napominje kako su joj roditelji pomogli s čuvanjem kćerkice koja je tada imala nekoliko mjeseci. A to se nastavilo i kada je upisala srednju školu. Koju je zato upisala redovno. Kasnije je djevojčica išla u vrtić. Školovala se prvo za slastičarku, da bi se kasnije prebacila na smjer za pomoćnog kuhara. Nedavno je završila i srednju školu.

Slučaj mlade majkae koja je i sama bila zanemareno dijete

One djevojke koje ne dobiju podršku roditelja, često se suočavaju s teškoćama u ostvarivanju ekonomskih prava, završetku školovanja. Obično se radi o djevojkama koje su u srednjoj školi, neke su je završile neke nisu. "Ima slučajeva da ih roditelji odbace, recimo da je to nekakvih 10 posto slučajeva gdje roditelji ne žele, ili ne mogu, preuzeti brigu o djevojci koja je zatrudnjela ili postala majka. Najčešće je riječ o slučajevima gdje su kapaciteti te obitelji i prije bili smanjeni, ili su odnosi bili narušeni. U nekim slučajevima, koji nisu toliko česti, ali su ozbiljni potrebna je jedna intenzivna društvena skrb", objašnjava psihologinja i direktorica Udruge korak po korak.

Takve žene s djecom smještene su u domove poput onog u Nazorovoj ulici u Zagrebu, gdje mogu boraviti do godinu dana starosti djeteta. Članovi udruge rade s njima jer imaju partnerstvo s Dječjim domom Zagreb. Osim toga imaju suradnju s Pučkim otvorenim učilištem Zagreb, gdje određeni broj mladih majki može proći besplatno školovanje, to su uglavnom programi za prekvalifikaciju ili osposobljavanje. Ta je stavka užasno važna za sve ono kasnije - i za samostalnost i za konkurentnost na tržištu rada.

"Mogu vam navesti primjer jedne djevojke koja je odrastala u teškom okruženju s narušenim odnosima s roditeljima, gdje je bila jedna zlostavljajuća atmosfera. Sama je kroz adolescenciju pokazivala probleme u ponašanju, smještena je u odgojnu ustanovu, zatrudnjela je s nekih 15 godina, nije završila srednju školu. Tek kad je postala majka uključila se u naše savjetovalište. Nekoliko godina bila je naša korisnica, tu se stvarno moglo vidjeti kako imala je beskrajnu volju, jako je željela promijeniti neke stvari koje su bile loše. Jako je htjela biti dobra mama, koja je brinula o svom djetetu. Ona je u tome uspjela, unatoč svem tom lošem backgroundu, negativnom okruženju i iskustvima koje je imala. Takve priče su i nama dodatna motivacija i poticaj", ispričala je Silvija.

Zabrinjavajuće niska razina znanja kod mladih

No, nisu samo djevojke iz strukovnih ili trogodišnjih škola korisnice usluga ove udruge, navodi Silvija. Dolaze im i djevojke koje su odlikašice u gimnazijama. "Nitko nije lišen toga da se nađe u takvoj situaciji, a usudit ću se reći koliko ulažemo u obrazovanje o toj temi, koliko nudimo edukacije nije ni čudno", kazala je psihologinja. Najviše iskustva imaju s online savjetovanjem, gdje im pristiže velik broj pitanja mladih ljudi za njihove stručnjake. Tvrdi kako je iz tih pitanja vidljiva niska razina znanja kod mladih koja je zabrinjavajuća.

"Mislim da se kao društvo svi pravimo da ta tema ne postoji, ako šutimo o tome da mladi neće biti spolno aktivni. Možda je zadatak potaknuti ih na to da odgode prerane seksualne aktivnosti, ali nam je jasno da dio njih će svakako postati spolno aktivan. Pa je i naša zadaća da im damo adekvatne informacije i znanja. Činjenica je da mladima to nedostaje. Dodatni problem i dodatno prepoznajemo ne samo što to ne postoji u školama, nego i unutar obitelji. Roditelji vrlo malo ili nimalo ne razgovaraju o ovoj temi s djecom. Čini se da su mladi prepušteni sami sebi, roditelji su okrenuli glavu na jednu stranu, škola na drugu. Oni su, usudila bih se reći, su u vrlo seksualiziranom okruženju, seks sve prodaje i reklamira, sami se snalaze u tim informacijama. Malo smo tu kao društvo podbacili", kazala je Silvija Stanić.

Na njihovo savjetovalište javljaju se i mladi koji nisu roditelji, javljaju se oni koji su u riziku od maloljetničke trudnoće. To su mladi koji su seksualno aktivni, a nemaju dovoljno znanja i informacija o tome kako se zaštititi, a istovremeno proživljavaju užasan strah od trudnoće.

Činjenica da jedini statistički podaci govore samo o broju iznesenih i prekinutih trudnoća kod djevojaka do 19. godine, bez ikakvih drugih podataka, kao i da je Udruga Korak po korak i njihovo savjetovalište jedino u Hrvatskoj koje pomaže maloljetnim majkama govori o tome kako ova skupina nije prepoznata od strane institucija. Udruga ima dobru suradnju s ustanovama koje djevojkama pružaju određene usluge, koordiniraju njihov rad, a sada i rade edukacije u sustavu socijalne skrbi.

Ima 18 i dvoje djece, na negativne komentare se ne obazire

Jasna s početka priče nije morala prolaziti socijalne ustanove, roditelji su joj omogućili da stanuje u jednom dijelu kuće. Sa 16 godina upoznala je sadašnjeg supruga. Njezina sestra hodala je s njegovim bratom, tako da su se dvostruko obiteljski povezali. Posljednjih godinu i pol žive zajedno, a prije pet mjeseci dobili su zajedničkog sina. Bilo je to mjesec dana prije Jasninog 18. rođendana.

"Ja sam htjela da pričekamo da navršim 18, ali eto desilo se malo ranije", kazala je Jasna. Komentara na svoje životne odabire dobila je svakakve bilo je i negativnih koji bi zdvajali zašto je rodila toliko mlada. "Bilo je i pozitivnih, neki mi kažu da je čak dobro biti mlada mama. Da ljudi koji su mlađi imaju dobre živce. Ovisi kako kad, na te negativne uopće se ne obazirem. Za sada ne bih još djece, a kasnije možda", kazala je.

Djeci neće nametati kako da se školuju i u koju školu da završe "Neću im birati, samo da završe". Jasna je korisnica Udruge, u dogovoru sa savjetnicama planira upisati tečaj za manikuru noktiju, a kasnije kada joj sin krene u vrtić tražiti posao ili kao pomoćna kuharica ili kao pedikerka. Kaže da joj uopće nije žao, ima dvoje predivne djece i ne žali što je tako mlada postala majka. "Ako se netko nađe u sličnoj situaciji i misli da je to kraj svijeta, neka znaju da nije, jer sve se uspije riješiti i u najtežim situacijama", zaključila je Jasna.

seks

majčinstvo

majka

spolni odgoj

maloljetnička trudnoća

tinejdžerica

Podijeli članak