Poremećaji prehrane i autizam

'Jela sam samo bombone i slatki korijen, nakon osam mjeseci liječenja shvatili su sam autistična'


Valerija Bebek
05.02.2018.11:10
'Jela sam samo bombone i slatki korijen, nakon osam mjeseci liječenja shvatili su sam autistična'
Instagram

sažeto

Ljudi s autizmom imaju stipične poremećaje prehrane, zbog toga ih treba drugačije tretirati nego poremećaje kod ljudi bez autizma


Valerija Bebek
05.02.2018.11:10

Kuhanje, hranjenje i kupovina namirnica, za većinu su ljudi normalan dio svakodnevice. To su obične aktivnosti, koju uz malo sreće, ne zamrze i pomoću kojih ljudi jedu ono što vole. Za ljude s autizmom ovi svakodnevni zadaci mogu postati ogromne prepreke.

Žude za određenim sastojcima umjesto za raznovrsnom prehranom, strah ih je isprobati nove namirnice kao i vrlo specifične sklonosti određenim proizvodima samo su neki problemi s kojima se ljudi s autizmom moraju nositi.

Zbog svojih specifičnih prehrambenih preferenci oni često ne unesu sve nutrijente koji su im potrebni kako bi ostali zdravi. Na kraju biraju samo onu hranu s kojim nemaju problem, što može dovesti do vrlo jednolične prehrane.

S time se slaže i Bianca Toepes, fotografkinja iz Nizozemske koja ima autizam. "Jedem mnogo slatkog korijena u obliku kovanica, pogotovo od nizozemskog brenda Klene. Čitala sam da neka hrana poput mekanih bombona i sladoleda izazivaju ugodan osjet u ustima za ljude s autizmom. Ti pozitivni impulsi koje potakne hrana mogu im pomoći kada osjete previše stimulacije. Takav učinak ima slatki korijen kod mene, jer se lijepo topi i klizi mi u ustima. Sviđa mi se što svaki komadić ima isti oblik i to mi daje jednak osjećaj u ustima", objasnila je Bianca za Vice.

 

Multipass. Of nou ja. ?

A post shared by toeps photography + blog (@biancatoeps) on Jan 4, 2018 at 11:07am PST

Kada je bila mlađa nekim danima jela je samo bombone i slatki korijen u obliku novčića. Nakon te faze kada je imala 19 godina, provela je osam mjeseci na liječenju navodnog poremećaja u prehrani. Tada joj još nije dijagnosticiran autizam, ali misli da je netko to tada trebao shvatiti.

"Imala sam vrlo atipičan poremećaj prehrane. Nisam zapravo mislila da sam debela, ali sam bila opsjednuta brojevima. Htjela sam postići određeni broj na vagi i bojala sam se jesti neke namirnice", kazala je Bianca.

Osim samog žvakanja i hranjenja, ljudima koji pate od poremećaja iz spektra autizma problem može biti i kupovina, zbog toga što su pretjerano osjetljivi na podražaje. Glazba koja trešti iz zvučnika u supermarketima nekima je ugodna, no ljudima s autizmom ne pomaže da se fokusiraju. U velikim dućanima zna biti velika gužva, izbor je velik, sa svih strana nešto zvrnda sve to može preplaviti njihova osjetila.

Ljudi s poremećajem autizma mogu biti i manje osjetljivi na vanjske podražaje što znači da ili neće osjećati glad niti to da su siti nakon obroka. To znači ili da će jesti previše ili neće jesti ništa kada bi zapravo trebali, što može dovesti do povećanja ili gubitka težine.

Teže im je shvatiti negativne posljedice pretjerivanja u nekoj vrsti hrane. Teoretski shvaćaju da neka hrana nije zdrava i kako će loše utjecati na njihovo zdravlje, ali ne brine ih toliko kao ljude bez autizma. "Alp mi neko vrijeme nije dobro to će imati posljedice i na moju prehranu. Jest ću kukuruzne pahuljice za doručak, ručak i večeru, na primjer. To je dramatičan primjer i svjesna sam kako takva ishrana nije dobra ideja. To postane začaran krug - zbog loše hrane, ne mogu dobro razmišljati, zbog čega donosim loše odluke, tako da nastavljam loše jesti", objasnila je Bianca.

Napravljena su brojna istraživanja s djecom koja imaju autizam, no to se ne može reći za odrasle koji imaju iste probleme. "Primijetila sam da kada odrasli imaju autizam i probleme s ishranom, ti problemi mogu imati potpuno drugi uzrok nego kod ljudi bez autizma. No zdravstveni djelatnici misle kako te probleme mogu tretirati jednako", kazala je Karen den Dekker specijalistica iz Nizozemske asocijacije za autizam koja se posvetila na podučavanje kuhanja za djecu i odrasle koji imaju autizam. No postavlja se pitanje kako tretirati ljude koji pate od autizma i poremećaja u prehrani?

"Prvo, uvijek procijenim koja osjetila su previše stimulirana dok jedu", kazala je dijetetičarka specijalizirana za prehranu ljudi s autizmom Ilse van Heumen. Zbog čega pacijent izbjegava neku hranu - zbog određenog okusa ili osjeta koje specifična hrana izaziva, zbog socijalnih okolnosti u kojima se hrana nalazi ili misle da bi hrana trebala izgledati na odeđen način. Odgovor na ta i takva pitanja određuju pristup koji koristi u liječenju svojih klijenata.

"U ovom trenu radim s grupom tinejdžera koji su izrazili želju da jedu više povrća. Ne jedu ga najviše zbog toga što se boje kako će im povrće previše stimulirati osjete: Što ako im se ne svidi, ili ako povrate od te hrane? S njima se držim vrlo jasnog puta. Prvo pomirišu komad povrća, zatim ga stave u usta, nakon toga uzmu vrlo maleni zagriz i drže ga na vrhu jezika. Tako, malim koracima, dolaze do uspjeha", objasnila je dijetetičarka.

zdravlje

autizam

poremećaj prehrane

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter