Godišnje do 180 djece planira ili je pokušalo samoubojstvo

Mladi su prije mogli otići kući kad bi ih zadirkivali, a sad ih se preko mobitela može maltretirati dan i noć


Lada Novak Starčević
20.05.2018.21:00
Mladi su prije mogli otići kući kad bi ih zadirkivali, a sad ih se preko mobitela može maltretirati dan i noć
iStock/ilustracija

sažeto

Broj mladih koji počini samoubojstvo u godini dana u Hrvatskoj je oko 20-25, što je gotovo cijeli jedan razred


Lada Novak Starčević
20.05.2018.21:00

'U oko 11 posto djece u dobi od pet godina te gotovo 20 posto djece u ranoj adolescenciji utvrđeni su problemi mentalnog zdravlja srednjeg do visokog intenziteta. Depresivni simptomi prisutni su kod 11,5 posto učenika 6. razreda, tj. gotovo svako deseto dijete ima simptome depresije', zabrinjavajući su rezultati pilot projekta zagrebačke Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež pod nazivom 'Probir i rana detekcija psihičkih odstupanja/poremećaja kod djece u predškolskim ustanovama i adolescenata u osnovnim školama Grada Zagreba'.

Ovi nalazi potvrđuju važnost povećanja svijesti o mentalnom zdravlju djece, roditelja, ali i školskih djelatnika.

Na odraslima je da prvi uoče znakove psihičkih problema kod djece

„Stigma povezana s problemima mentalnog zdravlja često je glavni uzrok odgađanja traženja pomoći i progresije psihičkih smetnji. Kada se psihičke smetnje jave u doba djetinjstva i adolescencije one remete socioemocionalni razvoj djeteta i prognoza je kod izostanka adekvatnog liječenja značajno lošija. Danas se većina mentalnih poremećaja može uspješno liječiti i mnoga djeca mogu nastaviti svoj život u zajednici“, kaže nam mr. sc. Iva Zečević, psihologinja u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež.

Djeca sama ne znaju prepoznati poteškoće mentalnog zdravlja, niti tražiti pomoć. Na odraslima u životu djeteta (roditelji, članovi obitelji, učitelji, treneri) je da prvi uoče znakove psihičkih problema.

Dodaje kako ponekad može biti teško razlikovati znakove poremećaja mentalnog zdravlja od normalnog ponašanja u djetinjstvu. Strahovi, impulzivnost, razdražljivost, prkosljivost – sve su to ponašanja koja se kod sve djece ponekad manifestiraju – no ključno je jedno: njihov intenzitet, učestalost i trajanje.

KLINIČKA OBILJEŽJA DEPRESIJE KOD DJECE

  • Školska dob: Loše raspoloženje, poteškoće koncentracije, problemi učenja, odbijanje škole, iritabilnost, plačljivost, izbjegavanje vršnjaka, suicidalne misli te česti tjelesni simptomi
  • Adolescencija: Neraspoloženje, osjećaj beznadnosti, krivnje, psihomotorna usporenost, promjene težine, apatija, socijalno povlačenje, poremećaj sna, suicidalnost ili smetnje ponašanja, ovisnosti, promiskuitet 

„Obično je sam adolescent najbolji izvor informacija, a njegovi prijatelji i kolege iz razreda najlakše primijete promjene. U ovoj dobi, za razliku od ranije, roditelji i nastavnici obično nisu svjesni depresije kod svoje djece i učenika“, upozorava Zečević.

Prije si mogao otići od zlostavljača, a s mobitelima je to nemoguće

Sve je izraženija opasnost od interneta/mobitela za mentalno zdravlje djece. Cyberbulling je problem s kojim se susreću brojni školarci.

„Uvijek je bilo zadirkivanja, i u naše vrijeme prije 25-30 godina, ali tada smo se mogli na igralištu okrenuti i otići doma. Sad s mobitelima to nije moguće. Zlostavljanje se nastavlja cijeli dan i noć, ne možeš 'otići doma'“, kaže psihologinja.  

iStock

Uočavanje promjene u ponašanju ili funkcioniranju djeteta ne smije se zanemariti, potrebno je potražiti stručnu pomoć. Obavezno treba odvesti dijete stručnjaku - liječniku primarne zdravstvene zaštite ili školske medicine na procjenu treba li dijete pregledati stručnjak za mentalno zdravlje (dječji psihijatar ili klinički psiholog).

Zabrinutost oko stigme vezane za psihičku bolest, negativni stavovi prema pojedinim lijekovima, te teškoće u organiziranju odlazaka na terapiju također mogu biti prepreke roditeljima u traženju pomoći za dijete kod kojeg postoji sumnja na poremećaj mentalnog zdravlja.

Psihologinja napominje da kada se kod djeteta pojave znakovi koju upućuju na psihičke smetnje, što se prije postavi dijagnoza i započne liječenje, to je prognoza bolja.

Suicidalna ponašanja su rijetka u dječjoj dobi, a njihova učestalost značajno raste u adolescenciji koja predstavlja period intenzivnih promjena. Broj mladih koji pokušavaju ili počine samoubojstvo je u porastu. Suicid je 2. vodeći uzrok smrti u ovoj dobnoj skupini u svijetu prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije.

Godišnje u Hrvatskoj do 180 visoko suicidalno rizičnih mladih

Broj mladih koji počini samoubojstvo u godini dana u Hrvatskoj je oko 20-25, što je gotovo cijeli jedan razred.

„Mi u Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež imamo oko 800 hospitalizacija godišnje, od toga 150-180 visoko suicidalno rizičnih mladih. To su oni koji ili intenzivno razmišljaju, planiraju ili su već pokušali samoubojstvo. Pokušaja suicida adolescenata je znatno više nego izvršenih samoubojstava. Njihov omjer je 8:1. Neka djeca, nažalost, pokušavaju samoubojstvo i nekoliko puta“, kaže Zečević.

Djeca se oko 6. razreda krenu samoozlijeđivati. Neka samoozlijeđivanja su bez namjere i ne moraju nužno biti naznaka suicidalnog ponašanja, no neka su naznaka kasnijeg pokušaja oduzimanja života. Djeca se najčešće režu na podlakticama, a važno je istaknuti - neki se režu na dijelovima tijela koja su pokrivena odjećom pa ih je teže otkriti. Mladi svoje suicidalne namjere žele sakriti od roditelja, objašnjava.

Neki roditelji skrivaju probleme svoje djece, što im dodatno otežava

Postoje razlike u izvršenju suicida između djevojaka i mladića, djevojke su sklonije tzv. mekšim pristupima poput pijenja previše tableta, a dječaci se odlučuju na vješanje ili bacanje pod vlak. Psihologinja kaže da djevojke puno češće baš zbog načina ne uspiju u svom naumu.

Neki roditelji psihičke probleme svoje djece sakrivaju, to žele držati unutar obitelji, no često se to u školskom sustavu sazna pa se ipak jave stručnjaku. Djeca najčešće popiju previše tableta ili se jako ozlijede. Roditelji su uplaše, šokiraju, neki kažu da su naslutili probleme i imali predosjećaj da se s djetetom nešto dešava.

iStock

Mnogi mladi skloni samoubojstvu prolaze krizu i na neki način traže pomoć, objašnjava liječnica. Pomoć i podrška obitelji, prijatelja i stručnjaka za mentalno zdravlje može napraviti veliku razliku. Mlada osoba treba osjetiti da će ju ljudi saslušati, da će se stvari poboljšati, da postoji nada, da može svladati svoje probleme.

Bitno je znati da uz stručnu pomoć i podršku obitelji, mladi skloni samoubojstvu mogu ponovo postati zdravi.

depresija

mladi

suicid

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter