Za 100posto piše dr. Mazalin

Nagli prelazak u ljetne vrućine predstavlja problem svima, ali najugroženiji su oni sa srčanim tegobama i povišenim tlakom


Milan Mazalin
11.06.2019.11:00
Nagli prelazak u ljetne vrućine predstavlja problem svima, ali najugroženiji su oni sa srčanim tegobama i povišenim tlakom
Nikša Duper / Cropix

sažeto

Osim pojačane pažnje na vrijednosti tlaka i terapiju, važna je i disciplina u svakodnevnom ponašanju i životnim navikama


Milan Mazalin
11.06.2019.11:00

Ove godine proljeće je više nalikovalo kasnoj jeseni pa nagli prelazak u ljetne vrućine, bez postepene aklimatizacija predstavlja problem svima, a naročito starijim ljudima i kroničnim bolesnicima. Među najugroženije, svakako spadaju ljudi sa srčanim tegobama i povišenim krvnim tlakom.

Visoke temperature mogu dovesti do promjena u mnogim fiziološkim procesima u organizmu, od koji neki mogu utjecati na visinu krvnog tlaka. Između ostalog potiču se mehanizmi za regulaciju tjelesne temperature, od kojih su najvažniji  pojačano znojenje i proširenje krvnih žila. 

To  dovodi do smanjenja volumena krvi i povećanja kapaciteta krvnih žila, što su jedni od glavnih mehanizama snižavanja krvnog tlaka. Kod ljudi koji i u normalnim uvjetima imaju  problema s tlakom, ekstremniji klimatski uvjeti mogu dovesti do znatnih poteškoća. Stoga je korisno pridržavanje određenih savjeta, koji su korisni svima, ali za srčane bolesnike  mogu biti i od životne važnosti.

Hipertoničarima se preporučaju redovitija mjerenja krvnog tlak, jer se kod mnogih mogu javiti snižene vrijednosti ili veće oscilacije tlaka. Brojni pacijenti tada pomišljaju na smanjenje ili potpuno ukidanje antihipertenzivne terapije.

Tu svakako treba biti oprezan i ako je ikako moguće, konzultirati se s liječnikom.

Samoinicijativno mijenjanje terapije može biti opasno iz nekoliko razloga. Kao prvo, to što se tlak ponešto snizi, ne znači da je prenizak.

Po kardiološkim smjernicama, poželjne vrijednosti krvnog tlaka su oko 130/80 mmHg (s time da  su prihvatljive i niže vrijednosti) pa kod takvih vrijednosti tlaka ne treba mijenjati terapiju. Drugi problem je što takvi pacijenti obično piju nekoliko različitih lijekova za snižavanje tlaka  pa je važno znati doza  kojeg lijeka i za koliko se može smanjiti, a da to ne ugrozi zdravlje pacijenta. Nadalje, treba naglasiti, da većina današnjih antihipertenziva ima produženo djelovanje.

iStock

Zato kod promjene terapije, treba imati na umu da  se puni efekt smanjenja neće vidjeti odmah. Imajući to na umu izbjeći će se prebrza i prevelika redukcija terapije, koja bi se mogla odraziti na neželjeno povišenje tlaka. Terapiju (pa i smanjenu) treba uzimati redovito. Neujednačeno uzimanje terapije samo će doprinijeti neželjenim oscilacijama tlaka, koje su i tako česte u ljetno vrijeme.

Osim pojačane pažnje na vrijednosti tlaka i terapiju, važna je i disciplina u svakodnevnom ponašanju i životnim navikama. Izbjegavanje boravka na suncu između 10 i 17 sati preporuča se svima, ali je naročito važno za hipertoničare.

Kod većih vrućina treba izbjegavati pojačane fizičke napore (sportske aktivnosti, rad u vrtu i na polju…).

No tjelesna aktivnost je nužna za zdravlje, a ujedno pomaže sniženju tlaka. Stoga treba aktivnosti prilagoditi vremenskim prilikama i osobnom zdravstvenom stanju.

Preporučaju se aktivnosti koje koriste sve mišićne skupine, kao plivanje, šetanje i lagano vježbanje. Te aktivnosti treba provoditi u jutarnjim i večernjim satima, kako bi izbjegli visoke temperature.

Potreban je oprez i kod upravljanja motornim i drugim vozilima, jer nagla promjena tlaka može dovesti do iznenadne slabosti i time dovesti u pitanje sigurnost u prometu.

Važan je i odabir odjeće, koja treba biti lagana, prozračna i izrađena od prirodnih materijala, te pri boravku na suncu svakako imati neko pokrivalo za glavu.

Prehrani hipertoničara bi trebalo posvećivati veliku pažnju tijekom cijele godine, ali posebno kod ljetnih vrućina, koje predstavljaju veliko oterećenje za srce... Izbjegavati slanu  i kaloričnu  hranu, a prednost dati voću, povrću i kuhanjem pripravljenoj hrani.

Toplo vrijeme dovodi do znatnog gubitka tekućine i zahtijeva njenu adekvatnu nadoknadu. U novije vrijeme postoje dosta različita mišljena o tome koliko je tekućine nužno uzimati te koliko je točna teorija o nužnosti pijenja  litre i pol tekućine pa i više.

No bez obzira na te nedoumice, sasvim je sigurno da u vrućim vremenima treba uzimati više tekućine, jer je dostatna hidracija nužna za normalno odvijanje biokemijskih i fizioloških procesa u organizmu.

Profimedia

Naravno oprez je potreban kod srčanih bolesnika i ljudi s povišenim krvnim tlakom, jer prevelika količina tekućine može dodatno opteretiti srce te dovesti do povišenja tlaka.

Važan je i izbor tekućina koje se koriste. Najbolja je obična voda, a kod jačeg znojenja dobra je mineralna voda, kojom se nadoknađuju znojenjem izgubljeni elektroliti, a preporučaju se i lagani nezaslađeni biljni čajevi i prirodni voćni sokovi.  Treba izbjegavati industrijske sokove, koji obiluju nepotrebnim kalorijama i aditivima. Kava u manjim količinama neće imati naročiti utjecaj na tlak, pogotovo ako postoji navika redovite konzumacije.

Po nekim teorijama alkohol bi trebalo potpuno izbaciti iz upotrebe, dok neke druge navode da alkohol u vrlo malim količinama (do 2 decilitra vina ili 0,5 dl žestokog pića) može imati povoljan utjecaj na zdravlje, ali sve iznad toga može dovesti do njegovog opasnog narušavanja.

Ovu činjenicu nikako se ne smije zlorabiti i uzeti kao opravdanje za pijenje alkohola! Radi se o maksimalnim dopustivim dozama i sve iznad toga je dokazano štetno za zdravlje.

Akutna konzumacija veće količine alkohola dovodi do sniženja tlaka, što za vrućeg vremena, kada vrijednosti tlaka i tako padaju, može izazvati dosta problema. S druge strane kronična konzumacija alkohola dovodi do povećanja tlaka, koje je proporcionalno s količinama alkohola. Iz navedenog se vidi da je alkohol apsolutni neprijatelj dobroj regulaciji tlaka.

Još jedan od vodećih  faktora koji dovode do povišenog tlaka je prekomjerna tjelesna težina. Bilo bi dobro iskoristiti ljetno vrijeme i  poraditi  na njenom smanjenju, poglavito ako uzmemo u obzir da smo jedna od najdeblji nacija u Europi.  Ljeti se nudi  obilje niskokalorične hrane, kao što su svježe voće i povrće te plodovi mora, a toplo vrijeme omogućava duži boravak i aktivnosti u prirodi, što uz preporučene mjere opreza treba maksimalno iskoristiti.

dr. Milan Mazalin

newsletter

Prijavite se na Newsletter