Doktor Sakoman savjetuje roditelje

'Nije jednostavno stisnuti tinejdžere, ali ne treba ih liberalno odgajati i puštati ih da rade što hoće!'


Valerija Bebek
30.03.2017.16:55
'Nije jednostavno stisnuti tinejdžere, ali ne treba ih liberalno odgajati i puštati ih da rade što hoće!'
Reuters

sažeto

Slavko Sakoman objašnjava zašto je drogiranje tinejdžera izuzetno opasno i savjetuje roditeljima što učiniti ako primijete da im se dijete čudno ponaša


Valerija Bebek
30.03.2017.16:55

Djecu, a pogotovo tinejdžere, nije dobro liberalno odgajati i puštati im da rade što hoće. Konzumacija droge u tom periodu može dovesti do problema u potpunom razvoju ličnosti. U tom se periodu razvija posljednji dio ličnosti – umni ili kognitivni dio, tada se izgrađuje i unutrašnji sustav kontrole, poznat kao savjest. Posljednja dva sustava intenzivno se razvijaju od puberteta do 21 godine, a djeci je u tom prijelaznom razdoblju potrebno je djeci postaviti granice i pružiti strukturu.

"Taj razvojni proces moraju razvijati i kontrolirati roditelji. Oni moraju određivati granice, najčešće u stvarima koje djeca najviše vole. Ne treba djecu kontrolirati zato što satima uče pa ih moraš tjerati od knjige, njih treba tjerati da idu učiti da se prestanu igrati, da ne jedu slatkiše, jer to najviše vole. Kontrola se obično uspostavlja nad ponašanjima koja su praćena osjećajem sreće, posebnog zadovoljstva i užitka“, objašnjava dr. Slavko Sakoman, neuropsihijatar uže specijalnosti bolesti ovisnosti.

Dio mozga u prednjem režnju zadužen je za sustav samokontrole i on se razvija u tim godinama. Ako se dogodi da tinejdžeri, još prije njegovog razvoja, upadnu u svijet droge, oni jačaju neuronske mreže koje prenose informacije u dopaminskom sustavu za fizičku nagradu. Taj sustav naziva se nagonskim dijelom ličnosti i razvija se prvi.

Najopasniji su heroin i kokain

"Što je taj sustav snažniji to će kasnije biti teže uspostaviti unutrašnji sustav kontrole. Od roditeljske kontrole treba se razviti sustav samokontrole", objašnjava dr. Sakoman i dodaje da je taj dio mozga zadužen za kasnije planiranje budućnosti, arbitražu pri donošenju teških odluka, ali i kočenje ponašanja koje mogu imati štetne posljedice.

Kod onih ljudi koji su se drogirali u svojim tinejdžerskim godinama kasnije se pokazalo da ne postoji balans između sustava za kontrolu ponašanja i neuronske mreže za prijenos užitka. Osoba ne može obuzdati poriv za ponašanjem koja dovode do ugode. Opasnija je ona droga koja stvara veću euforiju, a heroin i kokain su najsnažnije.

"Na vrh možemo staviti heroin, zbog toga što stvara dopaminsku ugodu, s njim nema nikakvog stanja stresa, nema osjećaja boli, osoba je uspavana i protok vremena je spor. Kokain je po euforiji možda i intenzivniji, s dopaminom i serotoninom stvara osjećaj raspoloženja, diže i adrenalin, pa je sve obojeno jednom snažnom energijom i stimulacijom. To su sigurno dvije najsnažnije droge", kazao je dr. Sakoman.

Luka Gerlanc / CROPIX

Marihuana, u posljednje vrijeme ima sve pozitivniju sliku u medijima, kao da THC nije štetan. Iako ne stvara ovisnost poput kokaina i heroina, stvara pomućenje mentalnog sustava, tvrdi naš sugovornik. Ako postoje i male indicije za psihozu kanabis će ih, na neki način, staviti u funkciju, osoba će ući u stanje psihoze, najčešće paranoje.

Kod redovitih konzumenata marihuane šest puta više slučajeva šizofrenije

Barem jednu epizodu paranoje doživjet će oko 14 posto redovitijih konzumenata kanabisa. Ako ta epizoda prođe, nastavi se konzumacija. Doći će do druge, treće i daljih epizoda paranoje.

"Često nakon treće, četvrte, ostanu ostaci tog stanja i konzument ostaje čudan, sa strahom, strepnjom, uvjerenjima koja nisu u skladu s realitetom. Čak oko šest puta je veći rizik razvoja psihotičnog procesa, što je zapravo šizofrenija, kod redovitih konzumenata kanabisa", kazao je dr. Sakoman. Kod ostale populacije oko jedan posto ima šizofreniju, kod redovitih 'duvatora' to je šest puta više. Pojedine epizode ludila, odnosno paranoje, 'lošeg filma' pojavljuju se kod 14 posto konzumenata trave.

"U zemljama gdje je konzumacija kanabisa raširena i legalna broj ljudi koji dobiju dijagnozu šizofrenije i liječe se bolnički je 13 do 14 puta viši nego u zemljama gdje nije raširena uporaba kanabisa", objasnio je dr. Sakoman.

Ako roditelji primijete promjene u ponašanju koje ukazuju na to da je upao u grupu vršnjaka s kojima konzumira drogu trebalo bi doći do konkretnih dokaza. Najbolje bi bilo da se obrate školskom liječniku ili službama za prevenciju ovisnosti, no često tinejdžeri odbijaju suradnju.

"Imam slučajeva djece, koji ako im roditelj ne da novac za travu, neće ići u školu. Leže doma, spavaju i ne idu u školu, a roditelji luduju. Onda mu plaćaju drogu da bi dijete išlo u školu", opisuje liječnik. Najbolje bi bilo dijagnostiku napraviti preko urina, roditelji mogu jednostavno kupiti test trake za kanabis u apoteci. Malo teže će biti doći do urina.

Kako natjerati tinejdžera da ostavi drogu

"Tinejdžeri vide i sami da mnoge stvari u životu ne mogu imati bez roditelja. Ako roditelji smanje davanja, a povećavaju zahtjeve jedan dio tinejdžera u konačnici će prihvatiti zahtjev roditelja i provesti proceduru i savjetovanja sa stručnjakom", savjetovao je dr. Sakoman.

Stručnjak je tu ključan, jer, tvrdi ako dođe do problema s drogom to je već pokazatelj da roditelji nisu imali dovoljan utjecaj i autoritet na tinejdžera, a uspostava kontrole je tada još teža.

"Nije jednostavna situacija stisnuti tinejdžera, ponekad u tome mora sudjelovati širi krug rodbine i prijatelja. Ponekad čak i čekati ga pred vratima sobe ujutro kada se vraća izvana, i onda ga pritisnuti da ne može tako dalje", predlaže

Kada se otkrije problem droge, treba nastaviti tretman da dođe do prekida, a u tome će pomoći terapeut. No, vrlo je malo onih koji imaju moć raditi s tinejdžerima.

"Da bi taj mladi čovjek promijenio životni stil, to ide dosta teško. Terapeut mora imati takve vještine da u jednoj fazi postane zamjenski roditelj. Da ima veću moć utjecaja nego iz roditeljskog odnosa. Bez takvog tipa odnosa terapeuta, teško je očekivati rezultate", zaključuje dr. Slavko Sakoman.

droga

ovisnost

kokain

heroin

Slavko Sakoman

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter