Za 100posto piše dr. Mazalin

Pitam se kakve veze ima bučna zvonjava s vjerom? Gdje u Bibliji piše da dobar vjernik mora uvijek znati koliko je sati i buditi se ranom zorom?


100posto
14.05.2019.11:00
Pitam se kakve veze ima bučna zvonjava s vjerom? Gdje u Bibliji piše da dobar vjernik mora uvijek znati koliko je sati i buditi se ranom zorom?
CROPIX/arhiva

sažeto

Neka crkvena zvona zbog buke preko 60 decibela dokazano mogu naštetiti zdravlju, kaže ugledni zagrebački liječnik 


100posto
14.05.2019.11:00

Zadnjih dana svjedočimo zanimljivoj polemici oko zvonjave crkvenih zvona. Neke ta zvonjava smeta i remeti im san i normalno dnevno funkcioniranje, dok drugi takve prigovore doživljava kao atak na Crkvu i našu stoljetnu tradiciju. A kao i obično, svi su u pravu…

Zvona su u prošlosti služila, ne samo da pozivaju na misu i molitvu, nego su u mnogim slučajevima davala korisnu informaciju o točnom vremenu, oglašavajući se svakih petnaest minuta. U vremenima kad su satovi bili iznimna rijetkost i luksuz, to je bila velika pomoć stanovništvu u raspoređivanju dnevnih i vjerskih obaveza. No danas svi koji žele imaju satove i mobitele, a živimo u takvom tempu da u svakom trenutku znamo ne samo koliko je sati nego i minuta i sekundi. Stoga u kontekstu suvremenog način života zvonjenje crkvenih zvona u svrhu obavještavanja o točnom vremenu, ne samo da je izgubilo smisao, nego često izaziva stres zbog nepotrebne buke koju stvaraju.

Nigdje ne vidim poveznicu između vjere i točnog vremena pa mi nije jasna bojazan nekih ljudi, kako bi ograničavanje zvonjave moglo ugrožavati vjeru i Crkvu.

Nakon posljednjeg slučaja u Lasinju, gdje se čovjek zbog buke zvona na Sudu dobio prvostupanjsku presudu, uslijedile su tipično naše reakcije. Proglašen je nevjernikom, dotepencem, a uslijedile su i razne prijetnje.

Pitam se kakve veze ima bučna zvonjava s vjerom? Gdje u Bibliji piše da dobar vjernik mora uvijek znati koliko je sati i buditi se ranom zorom? Idu li ljudi na Misu zbog želje, vjere i duhovnog mira ili zato što ih je netko probudio u ranu zoru pa odu u crkvu, jer ne znaju što bi u to vrijeme radili?

Buka je rastući problem današnjeg svijeta

Ali nismo li mi uvijek htjeli biti 'svetiji od Pape', a svoju vjeru prečesto iskazivali busanjem u prsa, krunicama na retrovizorima i zvonjavom koja bi se trebala čuti do Rima. Tužna je naša potreba procjenjivanja koliko je netko veliki ili mali vjernik. Nije li vjera najuzvišeniji dio svačije intime, koja nema razloga za javno provjeravanje i prokazivanje. Opasno je etiketiranje pojedinaca lošim vjernikom, lošim domoljubom i slično u svrhu pobijanja njegovih argumenata, koji nemaju veze s vjerom ili domoljubljem.

To je poznata logička pogreška 'argumentum ad hominem', kada u nedostatku argumenata pobijamo nečiji navod ističući neku njegovu osobnu karakteristiku. Nije li neprimjereno osporiti nekome pravo da mu smeta buka, tako što ga se proglasi ovakvim ili onakvim, a da pri tome on ima i sudsku odluku.

iStock

Osim toga buka je rastući problem današnjeg svijeta, koje se ne bez razloga svrstava u zagađivače okoline. A može se definirati kao neželjeni zvuk u sredini u kojoj boravimo. Ona ne samo da izaziva neugodan osjećaj, nego može nepovoljno utjecati na zdravlje.

Kao mjerna jedinica kojom se mjeri pritisak zvuka na slušne organe koristi se decibel, a istraživanja su pokazala da razina buke preko 60 decibela može naštetiti zdravlju. Mjerenja su pokazala da neka zvona emitiraju zvuk viši od 80 pa i 90 decibela.

Buka na čovjeka djeluje izravno izazivajući oštećenje sluha pa imamo pojavu nagluhosti raznog stupnja, sve do potpune gluhoće ili pak pojavu različitih šumova u uhu kao posljedice izlaganja buci. Osim tog izravnog djelovanja na sluh, buka djeluje i neizravno na živčani sustav, krvožilni sustav, te probavni i hormonski sustav. Utječe na obavljanje svakodnevnih poslova te odmor i san. Posebno jak negativni utjecaj ima na obavljanje umnog rada, izaziva poteškoće s koncentracijom, pažnjom, učenjem, te uzrokuje razdražljivost i nesanicu.

Izgleda da je to posljedica činjenice da su naši predci živjeli u tihom okruženju, gdje su glasni zvukovi i buka uvijek značili opasnost. Utvrđeno je da buka preko 60 dB djeluje na podraživanje simpatičkog dijela autoimunog sustava (koji ne djeluje pod utjecajem naše volje) i koji upravlja važnim životnim funkcijama. Tako povišeni tonus simpatikusa (koji je izazvala buka) izaziva ubrzani rad srca, porast krvnog tlaka, ubrzano disanje, pojačano znojenje, poremećaj rada probavnih organa, poremećaj lučenja hormona (naročito pojačava lučenje adrenalina). Kod ljudi koji su stalno izloženi buci javljaju se simptomi kroničnog umora i stresa, a uočena je i povećan rizik od srčanog udara.

Naravno, nisu zvona ni jedini ni glavni izvor buke. Ona su tek djelić priče o tom rastućem problemu zaštite okoliša, koje se danas još uvijek pridaje premalo pažnje. Što se izvora buke tiče, oni su u modernom svijetu svuda oko nas. Na radnom mjestu (strojevi, ali i printeri, telefoni i ljudski govor), kod kuće (kućanski aparati, akustične naprave i dječje igračke), a najveći i najrašireniji proizvođači buke (na koje otpada 80% buke) su vezani uz promet.

Damir Krajač/Cropix

Buka i posljedično oštećenje sluha postaje sve izraženiji problem današnjeg svijeta. Sve veći je postotak ljudi s time oštećenjem, a dobna granica oboljelih je sve niža.

U tišini se najbolje možemo okrenuti sebi, svojim molitvama i mislima

Skoro polovica ljudi izložena je buci koja može izazvati oštećenje sluha. Stoga je nužno da svi koji su na direktan i indirektan način uključeni u ovu problematiku ulože maksimum napora u smanjenju buke, koja značajno utiče na živote ljudi, ali i mnogih životinja. Svatko treba preuzeti vlastiti do odgovornosti i naći način da pridonese njegovom rješavanju štiteći vlastita, a poštujući tuđa prava.

Što se zvona tiče, svakako bi trebalo prigušiti zvuk, pogotovo za dojavu točnog vremena, kao i za ranojutarnje pozive na molitvu, a onda si dati oduška nedjeljom i blagdanima prijepodne.

Tada ta zvona imaju pravi smisao i doprinose općem ugođaju i poštivanju tradicije te zasigurno neće nikome smetati. I tu može vrijediti ona uzrečica: 'manje je više'.

Uz buku kojoj smo svakodnevno izloženi, gotovo smo zaboravili na vrijednost tišine. Tišine u kojoj se najbolje možemo okrenuti sebi, svojim mislima, molitvama i promišljanjima. Nije to uvijek ni lako ni jednostavno, ali je najbolji put u sagledavanju sebe i svijeta u kojem živimo i kakav bi željeli da bude.

dr. Milan Mazalin

katolička Crkva

buka

vjernici

crkvena zvona

newsletter

Prijavite se na Newsletter