Za 100posto piše dr. Mazalin

Pred nama je vrijeme u kojem depresija postaje jedna od vodećih dijagnoza, ali i uzroka smrti. Ako simptomi traju duže od dva tjedna, ne odgađajte odlazak liječniku


Milan Mazalin
16.04.2019.12:00
Pred nama je vrijeme u kojem depresija postaje jedna od vodećih dijagnoza, ali i uzroka smrti. Ako simptomi traju duže od dva tjedna, ne odgađajte odlazak liječniku
iStock

sažeto

Osjećaj tuge, bezvoljnost i gubitak interesa za mnoge aktivnosti prečesto smo skloni pripisati karakternim osobinama ili nekim vanjskim životnim čimbenicima umjesto depresiji


Milan Mazalin
16.04.2019.12:00

Pojam depresije susrećemo u svakodnevnom životu u najrazličitijim značenjima. Upravo učestalost korištenja tog pojma dovodi do često pogrešnog i olakog shvaćanja medicinskog pojma depresije. Najveći kamen spoticanja je termin 'depresija', koji se često koristi u svakodnevnom govoru, a da pri tome, osim nekih simptoma, nema gotovo nikakve veze s 'pravom' depresijom.

Tu se obično radi o nekom reaktivnom stanju, poremećaju prilagodbe, psihičkoj iscrpljenosti ili melankoličnom raspoloženju. To su stanja u kojima mogu pomoći savjeti kao što su 'sagledajte realno situaciju', 'opustite se', 'razmišljajte pozitivno', 'razgovarajte s prijateljima', pa možda i ona 'podignite vibraciju' ili 'prošetajte šumom'.

Takva stanja su dosta česta i ne zahtijevaju nužno stručnu pomoć, za razliku od 'prave' depresije, koja je teška psihička bolest. Ta nepreciznost oko definicije onoga o čemu se govori, glavni je uzrok vrlo žučnih rasprava kojima često svjedočimo u zadnje vrijeme.

Depresija je jedna od najčešćih psihijatrijskih bolesti moderne civilizacije. Javlja se dva puta češće kod žena, a procjenjuje se da od depresije patiti gotovo trećina stanovništva i da ona postaje jedna od vodećih uzroka smrti.

Razlog tomu je visoki postotak samoubojstava kod takvih bolesnika, koji se kod težih oblika depresije kreće i do 15%.

Ti zabrinjavajući podaci nameću nužnost ozbiljnijeg i sistematičnijeg praćenja i liječenja te teške, česte i životno ugrožavajuće bolesti.

Predrasude i sram zbog psihičkih bolesti

Najveći problem kod depresije je njeno pravovremeno prepoznavanje i liječenje, za što postoji niz razloga. Tu svakako spadaju predrasude i sram zbog psihičkih bolesti. Ljudi ih nerado priznaju i teško se odlučuju potražiti pomoć liječnika, a osobito psihijatra.

Osjećaj tuge, bezvoljnost i gubitak interesa za mnoge aktivnosti prečesto smo skloni pripisati karakternim osobinama, tipu osobe ili nekim vanjskim životnim čimbenicima. Kod takvih stanja koja traju duže od dva tjedna treba pomisliti i na depresiju. Dodatni problem je što se  depresija može javiti u najrazličitijim oblicima, simptomima i intenzitetima. Nerijetko se javlja u obliku skrivene (kamuflirane) depresije, kada pacijent navodi niz somatskih tegoba, dok psihičke smetnje ostaju prikrivene.

iStock

Obično se manifestira u vidu nejasnih glavobolja, vrtoglavica, probadanja i bolnih sindroma. Takvi pacijenti su veliki problem u ordinacijama opće medicine, jer su fiksirani na svoje fizičke tegobe i često prođe puno vremena dok ne budu prepoznate kao depresija. A i tada nije lako uvjeriti pacijenta kako je uzrok njegovih bolova ili neke druge tegobe uvjetovan psihičkom bolešću.

Naravno tome često prethode brojni dijagnostički i specijalistički pregledi, koji uglavnom ne daju rezultate. To ne znači da treba svaku tegobu pripisati depresiji, ali ako racionalno provedena obrada ne daje rezultate, treba pacijentu objasniti moguću psihičku podlogu njegove bolesti. Time ne samo da ćemo smanjiti velike troškove nepotrebnih medicinskih procedura, nego ćemo izbjeći gubljenje vremena i pravovremeno započeti liječenje depresije. Pokazalo se da se ona brže i uspješnije liječi ako se s liječenjem započne u ranoj fazi.

Bez obzira javlja li se depresija s manje ili više tipičnim simptomima, ona je ozbiljna i teška bolest koja utječe na mišljenje, osjećaje i ponašanje. Tipični simptomi su osjećaj tuge, gubitak samopoštovanja i interesa za stvari koje su nas ranije zanimale.

Depresivna osoba se povlači u sebe, gubi interes za ljude i događaje oko sebe, a otežano je i socijalno funkcioniranje. Česta je pojačana upotreba lijekova, alkohola i droge.

Dolazi do poremećaja spavanja. Obično se radi o otežanom usnivanju i ranom buđenju, ali ima i situacija kada se javlja pojačano spavanje. Kod većine dolazi do gubitka apetita i mršavljenja, no kod manjeg broja javlja se pojačan apetit i posljedično debljanje. Javljaju se crne misli o besmislu, beznađu, osobnoj neuspješnosti i promašenosti života. Česte su misli o samoubojstvu, ali i njegovi pokušaji.

Prema statistikama, žene pokušavaju samoubojstvo 3 do 4 puta češće od muškaraca, ali ga muškarci češće izvršavaju, što se pripisuje izboru smrtonosnijih metoda. Također se pokazalo da muškarci pokušavaju samoubojstvo u ranijoj, a žene obično u kasnijoj fazi bolesti.

Pojava nekih od tih simptoma u trajanju dužem od dva tjedna apsolutna je indikacija za konzultaciju s liječnikom. Depresija obično nije prolazna epizoda i neće proći sama od sebe, već zahtijeva jasno postavljenje dijagnoze i adekvatno liječenje. Bez terapije simptomi mogu potrajati mjesecima i godinama, a rizik je od ponovnih epizoda veći. Bez odgovarajuće terapije, više od polovice pacijenata koji su imali jednu epizodu, mogu očekivati drugu epizodu unutar jedne godine. Nažalost, pokazalo se da kod četvrtine pacijenata depresija prelazi u kronični oblik.

Damir Krajač / CROPIX

Svako uspješno liječenje zahtijeva poznavanje uzroka koji dovode do neke bolesti. Unatoč brojnim istraživanjima i teorijama, mehanizmi nastanka depresije nisu u potpunosti razjašnjeni. Biokemijska i farmakološka istraživanja ukazala su na patofiziološku podlogu depresije. Utvrđeni su poremećaji ravnoteže nekih prijenosnika živčanih impulsa u mozgu (neurotransmitera). Tragom tih spoznaja, sintetiziraju se nove skupine antidepresiva, koji su pokazali veliki napredak u liječenju. 

Utvrđena je i genetska predispozicija, jer se depresija javlja 2 do 3 češće u obiteljima s prijašnjim slučajevima depresije. S druge strane, nije se mogla zaobići činjenica da su se neka depresivna stanja razvila nakon određenih traumatskih događaja (teška bolest, invaliditet, gubitak drage osobe, gubitak posla, siromaštvo...).

Po sadašnjem mišljenju za razvoj depresije potrebna je genetska predispozicija, a vanjski traumatski događaji će provocirati njenu pojavu. Što je predispozicija veća to će biti potreban manji provocirajući faktor da se bolest pojavi. Upravo zato imamo situaciju da neki ljudi, unatoč teškim životnim situacijama ne obolijevaju, a drugi već i nakon sasvim malih stresova ulaze u depresiju.

Liječenje se smije prekidati samo u dogovoru s liječnikom

Zahvaljujući svim spoznajama stalno se poboljšava terapija depresije. Medikamentozno liječenje sve više se usmjerava na uzrok bolest pa su i rezultati sve bolji. Nove generacije antidepresiva preuzimaju mjesto starih lijekova, od kojih su mnogi samo ublažavali neke simptome.

Prije svega su to sedativi, koji se često i nerazborito koriste upravo kod pacijenata s depresijom. Lijekovi izbora su antidepresivi, kod kojih poboljšanje ne nastupa trenutno, već nakon 2-4 tjedna. Lijek treba uzimati dovoljno dugo, a prekidati samo u dogovoru s liječnikom. U vrijeme prije početka djelovanja antidepresiva često je potrebno korištenje sedativa, čiju dozu treba postepeno smanjivati do potpunog ukidanja.

Kako bi se tegobe olakšale i ubrzalo liječenje, često je korisno i istovremeno provođenje psihoterapije, kroz koju će se pacijentu olakšati da sagleda i upozna svoju bolest i razriješi probleme koji su pogodovali pojavi bolesti.

U najtežim slučajevima, naročito ako postoji bojazan od samoubojstva, potrebno je i bolničko liječenje. Korisne su i grupne terapije, gdje pacijent uviđa da ima još ljudi s njegovim problemima i da zajedničkom razmjenom iskustava jedni drugima olakšavaju izlazak iz bolesti. Izuzetno je važna podrška i razumijevanje obitelji i bliže okoline, koja treba shvatiti da se radi o ozbiljnoj bolesti, a ne o hiru, inatu ili razmaženosti.

I sam bolesnik, ako mu to stanje bolesti omogućava, treba imati aktivnu ulogu u svom liječenju. Ako primijeti neke simptome treba bez srama potražiti pomoć liječnika i u dogovoru s njime dogovori načine liječenje. Korisno je uključiti se u grupe za samopomoć, družiti se s dragim i bliskim ljudima, koji pružaju podršku i razumijevanje. Biti popustljiv prema sebi, smanjiti očekivanja i izgrađivati pozitivan stav o sebi i svome životu. Izbjegavati alkohol, drogu i uzimanje nepropisanih lijekova. Korisna je zdrava i redovita prehrana, a posebno se preporuča redovita fizička aktivnost.

Kako govore prognoze, pred nama je vrijeme u kojem depresija postaje jedna od vodećih dijagnoza, ali i uzroka smrti. Ta činjenica nameće nam nužnost promjene mnogih pogrešnih stavova o toj bolesti, jer to je jedini način da se uspješnije suprotstavimo toj pritajenoj opasnosti.

depresija

dr. Milan Mazalin

newsletter

Prijavite se na Newsletter