umjetnik traži modele za aktove

'Svi imaju pravo na ljubav ili umjetnički akt, bez obzira na dob, seksualnu orijentaciju i izgled tijela'


Vid Barić
28.01.2018.19:05
'Svi imaju pravo na ljubav ili umjetnički akt, bez obzira na dob, seksualnu orijentaciju i izgled tijela'
Robert Gojević

sažeto

Gojević fotografira tehnikom iz 1851. godine te provocira uvriježene medijske i fotografske standarde, a njegov posljednji, još uvijek otvoreni projekt 'Ljubav i aktovi' nas je totalno oduševio


Vid Barić
28.01.2018.19:05

Robert Gojević je fotograf kakvoga, vrlo vjerojatno, još niste susreli. Naime, ovaj umjetnik kao medij izražavanja koristi foton i svjetlosnu energiju na mokroj staklenoj ploči. On je majstor svjetlopisa, jedinstven u kontekstu hrvatske suvremene fotogrfafije.

Radi u zahtjevnoj fotografskoj tehnici mokre ploče kolodija kojom izrađuje unikatne, ručno razvijane fotografije na staklu veličine 12 x 16,5 cm. Gojević fotografira tehnikom iz 1851. godine te provocira uvriježene medijske i fotografske standarde, a njegov posljednji, još uvijek otvoreni projekt "Ljubav i aktovi" nas je totalno oduševio.

Napominjemo još jednom, projekt je i dalje otvoren, i ako želite sudjelovati u istom slobodno se javite umjetniku. Napominjemo kako nema audicije jer Gojević ne traži samo idealna tijela. Svi imaju pravo na ljubav ili umjetnički akt, kaže, bez obzira na dob, seksualnu orijentaciju i izgled tijela.

Evo što sam umjetnik ima za reći o projektu:

"Onoga dana kada će tehnologija nadrasti međuljudske odnose, svijet će dobiti generaciju idiota!" Albert Einstein

Razmišljajući o citatu i danas ozbiljno narušenoj ravnoteži tehnologije i međuljudskih odnosa, teško je ostati ravnodušan. Je li tehnologija kriva što očekujemo velika postignuća u kratkom vremenu s malo truda? Što je uzrok plitkim i površnim interesima? Otkud porast netolerantnosti i nedostatak empatije? Nestrpljivost, stres, izolacija, nedostatak slobodnog vremena?

Tehnologija je donijela suprotno od očekivanog i problemi se manifestiraju u svim područjima života, pa i u fotografiji. Nevjerojatan omjer neuspjelih (obrisanih) i uspjelih fotografija. Neukus, pretjerane dorade i manipulacije na fotografijama, umjetna estetika te nezadovoljstvo vlastitim izgledom na fotografijama (nametnuti medijsko-modni standardi) samo neki su od problema.

Projektom LJUBAV želim poručiti važnost (realnog) prihvaćanja sebe. Estetika industrije u kojoj sve mora biti u savršenim proporcijama i linijama nije estetika raznolikog bogatstva prirode. Photoshop (kao ni estetska kirurgija) nisu rješenje. Voljet će nas iskreno tek kad prihvatimo sebe kakvi jesmo, a na ljubav imaju pravo apsolutno svi, bez obzira na izgled, dob i spol!

Fotografiram ranim fotografskim procesom (izumljenim 1851. godine – prije pojave fotografske industrije) u kojem sâm pripremam kemijske elemente za izradu unikatne, ručno izrađene fotografije na staklu. Takva fotografija nikada nije savršena; dapače, prepuna je mrlja, točkica i nepredvidivih kemijskih reakcija, što je čini specifičnom i prepoznatljivom. Za jednu fotografiju trebam sat vremena, koristim se dugom ekspozicijom minimalno pet sekundi, a fotografije ne retuširam.

Kako projekt ne bi ostao samo u okviru povijesnog fotografskog procesa i kako bih dočarao nepredvidljivost, osjetljivost i krhkost ljubavnih veza, pridodao sam elemente koji su inovativni za ovu vrstu fotografije, a to je namjerno oštećenje pojedinih unikatnih fotografija grebanjem te djelomičnim ili potpunim razbijanjem. Razbijene krhotine zalijevam tekućim staklom (epoksi smolom) kako bih fotografiju zamrznuo kao cjelinu – baš poput krhotina slomljenog srca koje može zaliječiti samo ljubav…

Robert Gojević

Robert Gojević

Robert Gojević

Robert Gojević

Robert Gojević

Robert Gojević

Robert Gojević

Robert Gojević

A evo i što o njemu te njegovom radu kažu drugi, primjerice viša kustosica Muzeja grada Zagreba, Iva Prosoli:

Robert Gojević izuzetan je poznavatelj povijesnih fotografskih procesa na teorijskoj i praktičnoj razini, duboko zainteresiran za povijest i pojavnosti samog medija, ali i za povijest svjetske te posebice hrvatske fotografije. U svojem radu reinterpretira različite povijesne tehnike, izrađuje ambrotipije, ferotipije, cijanotipije, fotografije na slanom papiru, albuminske fotografije, ali i inkjet printove. Omiljeni žanr mu je portretna fotografija, pritom modelu pristupa na način na koji je to činio Nadar, provodeći s njim onoliko vremena koliko je potrebno da bi od njega dobio aktivno sudjelovanje, izlažući ga objektivu aparata nekoliko sekundi, što je sasvim dovoljno da se u portret upiše osobnost fotografiranog.

Ujedno, Gojević je fasciniran domaćom fotografskom baštinom te je nekoliko projekata posvetio hrvatskim fotografima 19. stoljeća: Jurju Draškoviću, Ivanu Standlu i Franji Pommeru. Njegov interes je u početku bio vođen iskrenim oduševljenjem i strašću prema alkemiji povijesnih procesa izrade fotografije, da bi s vremenom kroz učenje i praksu prerastao u osjećaj odgovornosti prema hrvatskoj fotografskoj tradiciji i njezinom očuvanju i promociji. U tom smislu, njegove fotografije predstavljaju most između prošlog i sadašnjeg vremena, a poruka koju odašilju je višeslojna. One ukazuju na važnost pojedinih autora i njihovih radova iz pretprošlog stoljeća samim svojim postojanjem dok sadržajno komuniciraju suvremeni trenutak.

fotografije

projekt

umjetnik

Robert Gojević

autor

Ljubav i aktovi

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter