ZA 100POSTO PIŠE UGLEDNI DR. MAZALIN

Svijetom je zavladala opasna epidemija čiji se simptomi rijetko pripisuju pravoj, a prilično opasnoj bolesti. Najtužnije je što se može lako riješiti


100posto
04.12.2018.12:00
Svijetom je zavladala opasna epidemija čiji se simptomi rijetko pripisuju pravoj, a prilično opasnoj bolesti. Najtužnije je što se može lako riješiti
istock

sažeto

Dugotrajna izloženost stresu na poslu dovodi do pojave kroničnog stresa, koji je glavni uzrok, danas sve češće pojave, nazvane burnout sindrom


100posto
04.12.2018.12:00

Svako malo se kod nas povede teme o previsokoj stopi bolovanja i razlozima zašto smo tako bolesna nacija. Naravno osiguravatelji i poslodavci često vole, kao glavne krivce navesti liječnike opće medicine. Ispada da je to skupina psihopatskih mazohista, koja uživa u tome da ljudi bespotrebno lješkare na bolovanju, a da njima svako malo stižu kontrole, provjere, očitovanja i kazne.

Damir Krajač/Cropix

Kad smo kod kazni, ne mogu, a da se ne pohvalim kako sam nedavno dobio pozamašnu kaznu (suma poznata autoru) zbog, kakao oni kažu, pogrešno vođenog bolovanja zbog povrede na radu…  „Kadija te tuži, kadija ti sudi!“, a ti Šime plati… Srećom, ministar Marić obećao božićnicu pa bi moglo biti i za kaznu!

Čini mi se da svi radimo za istog poslodavca

Ipak, ova moja pričica, samo je jedna u nizu takvih i sličnih, koje slušam od svoji pacijenata, a vezano uz nezadovoljstvo, nepravdu i opterećenost na poslu.  

Nerealna očekivanja nadređenih, visoke norme, nedefinirano radno vrijeme, prijetnje, vrijeđanja , kazne, degradacije, otkazi…Često mi se čini da svi rade kod istog poslodavca, iako su neki u privatnom, a neki u državnom sektoru, neki u velikim korporacijama, a neki u malim privatnim firmicama. Frustracije na i zbog posla postale su svakodnevica većine zaposlenih. I upravo otuda proizlazi veliki dio bolovanja, često zakamufliranih raznim fizičkim ili psihičkim dijagnozama.

Iako se još uvijek rijetko ističe kao dijagnoza, Svjetska zdravstvena organizacija je burnout sindrom (pojava izgaranja na poslu), prepoznala kao rastuću svjetsku epidemiju.

Stres je najveći krivac

Ne tako davno vjerovalo se kao će nam nove tehnologije i informatizacija omogućiti lakši rad i kraće radno vrijeme, a dogodilo se suprotno. Možda djelomično jesmo pošteđeni najtežeg fizičkog rada, ali u svim ostalim sferama poslovi su postali puno zahtjevniji. Očekivanja u smislu obima, trajanja i rezultata rada prelaze objektivne ljudske mogućnosti većine zaposlenih. To dovodi do pojave kroničnog stresa, koji je snažni okidač za razvoj niza tjelesnih i duševnih bolesti.

Stres je u akutnom obliku poželjna pojava, koja dovodi do mobilizacije svih procesa, koji nam omogućavaju izlaz iz ugrožavajuće situacije i u varijanti „bori se ili bježi“ omogućava da se spasimo od gladnog lava ili jurećeg automobila.

Osim ovakvih ekscesnih događaja, stres uzrokuju i situacije u kojima se pred nas stavljaju preteški i preobilni  zadatci. Dugotrajna izloženost takvom stanju dovodi do pojave kroničnog stresa, koji je glavni uzrok, danas sve češće pojave, nazvane burnout sindrom.

Niz simptoma

Radno vrijeme, koje se često produžuje na 10, 12 pa i više sati, sve složeniji i obilniji zadaci, očekivanja da su rezultati stalno bolji, nepoštivanje slobodnog vremena i privatnog života, sankcije kod podbačaja u rezultatima, stalno natjecanje s kolegama, nesigurnost radnog mjesta i čitav niz drugih frustrirajućih situacija, neminovno se odražavaju na zdravlje.

Simptomi su vrlo različiti i po vrsti  i po intenzitetu pa često prođe dosta vremena dok budu prepoznati kao posljedica izgaranja na poslu.

Može se javiti umor, iscrpljenost, napetost, smanjenje tolerantnosti, impulzivnost, otežana koncentracija, nesanica, depresija, smanjenje motiviranosti i interesa za rad. Prisutni su i tjelesni simptomi kao pojačano i ubrzano kucanje srca, poremećaji disanja, glavobolja, mučnina, bol u želucu, poremećaj apetita, znojenje dlanova, a povećan je i rizik od razvoja niza bolesti, prije svega srčanog i moždanog udara. Rastuća učestalost i intenzitet takvih pojava u modernom društvu zahtijeva brzu i učinkovitu promjenu stanja, kako bi se sačuvalo zdravlje i kvaliteta života zaposlenika.

Novac nije uvijek rješenje

Bilo bi sjajno kada bi poslodavci uvidjeli da samo zdrav, odmoran, zadovoljan i motiviran djelatnik može iskazati sve svoje potencijale i tako doprinijeti zajedničkim interesima cijelog kolektiva. No u okvirima poremećenih vrijednosti u radnoj, ali i društvenoj sredini, to je sasvim iluzorno očekivati. Neki poslodavci misle da se taj problem rješava povećanjem plaće, ali svjedočimo velikim problemima i kod ljudi koji rade dobro plaćene poslove. 

Novac je svakako dobar stimulans, ali ne smiju se zaboraviti ljudske psihofizičke mogućnosti, kao ni važnost ostalih aspekata života koji su izvan posla i karijere.

Stoga bi se  svatko od nas trebao racionalno suočiti s problemima i opterećenjem na poslu. Potrebno je nastojati sagledati cijelu situaciju, ne pridajući veću važnost određenom problemu nego što on zaslužuje i u tom kontekstu sagledati vlastite mogućnosti i želje. Jasno reći „ne“  kada mislimo da nešto ne možemo ili ne želimo. Također je  važno dobro se organizirati, složiti zadatke po prioritetu i tim redom ih rješavati, ne stavljajući pred sebe veća očekivanja nego li smo u stanju obaviti.

Važno je rasteretiti se

Razvijati kolegijalne odnose s ostalim zaposlenicima, nastojati utvrditi imaju li oni slične probleme i vidjeti kako ih rješavaju. Na taj način možemo doći do dobrih savjeta, ali i uvidjeti da su i drugi u sličnoj situaciji  te ju pokušati zajednički riješiti.  Ljude u radnoj sredini treba doživljavati kao suradnike, a ne konkurentne.

Važno je razdvojit poslovno i slobodno vrijeme. Ostaviti si prostor za obitelj, prijatelje, hobije i odmor. Jako je korisno usvajanje zdravih životnih navika, kao što su zdrava i regulirana prehrana, fizička aktivnost, psihička relaksacija i kvalitetan san.

Osloboditi se nebitnih obaveza u životu i naći prostora za ono što nas veseli i opušta, kroz hobije, sport, boravak u prirodi, druženje s dragim ljudima, meditaciju, smijeh i pozitivno razmišljanje. Treba sagledati i pozitivne strane vlastitog posla, novac koji zarađujete, afirmaciju i socijalne kontakte te razmisliti kako bi se osjećali da ne radite i kako bi to djelovalo na vaš život.

Ako ipak uvidite da si sami ne uspijevate pomoći i da su tegobe znatne, svakako bi bilo dobro potražiti stručnu pomoć. To može biti vrlo učinkovit način rješavanja  kriznih situacija i nikako ne treba imati predrasuda prema takvoj pomoći.

 Ukoliko se ni tako ne pronađe rješenje, bilo bi mudro razmisliti o promjeni posla, jer vam zdravlje i sreća trebaju uvijek biti na prvom mjestu.

stres

doktor mazalin

burn out sindrom

kronični stres

stres na poslu

newsletter

Prijavite se na Newsletter