Mučenje vještica kod nas se zadržalo najdulje u Europi

Zagrebačkim coprnjicama su mrvili prste na rukama, razbijali cjevanice, a u spolne organe bi im gurali oštre predmete


Robin Mikulić
05.12.2018.12:00
Zagrebačkim coprnjicama su mrvili prste na rukama, razbijali cjevanice, a u spolne organe bi im gurali oštre predmete
Cropix/arhiva

sažeto

Posljednja mučena vještica je Križevčanka Herucina Magda Logomer i procesuirana je 1758. godine


Robin Mikulić
05.12.2018.12:00

Dan prije proslave svetog Nikole davne 1484. godine bio je, kako će se pokazati, koban za nebrojene žene koje su stoljećima gorjele na lomačama diljem svijeta. Papa Inocent VIII. objavio je na današnji datum bulu Summis desiderantes affectibus. Taj se dokument smatra prijelomnim trenutkom u ženskoj povijesti budući da se civilni zakonski progoni žena temelje upravo na njemu.

istock

Zakulisne igre moći u Crkvi

Ova priča, kao i svaka druga, ima i svoj širi kontekst. Crkva, naime, iako je oduvijek osuđivala vještičarenje i magiju, oštro je osuđivala ubijanje vještica čemu u prilog idu vrela i vrela povijesnih dokaza.

Situacija se promijenila s Inkvizicijom, najmračnijim od svih pokreta u povijesti čovječanstva. Da stvar bude smješnija, ova nominalno vjerska institucija nije imala nimalo dobrohotne motive. Njezina jedina svrha bilo je učvršćivanje pozicije moći Crkve dok su sami inkvizitori nerijetko svoju poziciju koristili u osobnu korist.

istock

Bula koju smo spominjali na početku možda je najbolji dokaz tome. Njemački dominikanski inkvizitor Heinrich Kramer bio je nezadovoljan ovlastima koje je imao. Muku je mučio s strasburškim biskupom koji mu je čitavo vrijeme potkopavao položaj. Nije mu dopuštao da fanatički divlja svojom mržnjom prema ženama koju je zakukuljio u borbu protiv magije. Jer, iako su se magijom u teoriji mogli baviti i muškarci, činjenica je ipak da su na lomačama, zahvaljujući spomenutom ženomrscu, ginule žene. Gotovo isključivo.

Suđenja vješticama kod nas su se zadržala najdulje u Europi

Iako je papa inkvizitorima dao veće ovlasti natjeravši čitav kler da bespogovorno surađuje s njima, bula ipak nije prošla prema planovima malodušnog dominikanca. Ozlojađen premalim brojem žrtvi, povukao se u osamu i napisao bestseler – jedan od prodavanijih u povijesti. Prema broju izdanja šiša ga samo Biblija. Riječ je o kodeksu zloglukog latinskog naslova Malleus Maleficarum ili, kod nas poznatijim pod imenom, Vještičji malj. Brojio je nevjerojatnih 800 stranica, a sve su odreda bile posvećene nebrojenim načinima mučenja žena. Mnogi bi se složili kako je to prvi primjer sadističke literature koje se ne bi posramio ni glasoviti markiz de Sade, prema kojem je ljubav prema mučenju i dobila ime.

Cropix/arhiva

Uglavnom, kakve sve ovo veze ima s Hrvatskom? Dovoljno je znati da se praksa mučenja i spaljivanja vještica upravo kod nas zadržala najdulje u čitavoj Europi. Dok se ostatak civiliziranog svijeta okretao znanosti i davno napustio barbarske prakse mučenja žena pod suludim praznovjernim optužbama, kod nas su još uvijek lomače gorjele kao da se igramo Las Vegasa. Da stvar bude gora, suđenjima vješticama nisu se više bavili crkvenjaci, nego su se ti progoni prometnuli u domenu civilnog pravnog sustava.

Tijek jednog tipičnog suđenja vještici

Evo kako je otprilike izgledao jedan takav tipični sudski proces. Zagrebačkim su vješticama, po uputama iz Vještičjeg malja, stiskani i mrvljeni prsti na rukama, razbijane cjevanice i listovi, rastezane su na mučilu koje im je prvo iščašilo, a onda lomilo sve zglobove. 

Nakon toga bi se prešlo na ubadanje kao metodu istraživanja: nesretnicama bi obrijali cijelo tijelo, a zatim bi šilom tražili đavolje pečate. Kako su u vradžbinama, jako važni i spolni organi, njima su mučitelji posvećivali osobitu pažnju pa bi u njih gurali oštre predmete, sve do potpunog sakaćenja i razdiranja. 

istock

Na kraju slijedi smrt optužene - ako već ne bi podlegla ozljedama od razdiranja udova i organa, čekala bi je grozna smrt u vatri. Izmučeno bi tijelo na taj način zadobilo svojevrstan spas od daljnjih bolova i poniženja koja se mogu usporediti samo s paklenim mukama, koje su u ovom slučaju propisane zakonom. 

Prema nekima bili su milostivi – ako bi optužena žena sve odmah priznala, oko vrata zavezali bi joj vrećicu baruta kako bi brže izgorjela, a ako su neku htjeli dodatno mučiti, zapalili su je na mokrim drvima kako bi vatra dulje gorjela. Lomače su se palile najčešće na zagrebačkom Zvezdišću, danas ondje, inače, stoji kino Tuškanac. A paljenja su bila pravi društveni događaj. Dan kada je pogubljenje bilo zakazano izgledao je više poput proslave. Mnoštvo je došlo da bi gledalo predstavu, bilo je tu i djece, pio se gvirc dok se čekalo da vješticu kolima dovezu niz Mesničku.

Posljednja mučena vještica u Europi bila je Hrvatica

Posljednja vještica mučena na području Zagreba, a ujedno i u Europi, zvala se Herucina Magda Logomer i procesuirana je 1758. godine. Njezina ju je susjeda, stanovita Eva Oblačić, optužila “pred svjedocima da ju je uznemiravala dok je ova imala groznicu, leteći oko nje pretvorena u muhu“. Napola žena, napola muha, vještica Herucina je, izmučena i iscrpljena, nakon dolaska u Beč, u koji ju je, da ju spasi, direktno pozvala carica Marija Terezija, smještena u kliniku i predana na proučavanje glasovitom liječniku Van Swietenu. 

Cropix/arhiva

Da Herucinu barem donekle izliječi od posljedica tortura koje je preživjela trebalo mu je dugo, pa je u opširnom izvješću carici oštro osudio barbarsko mučenje i iznio analizu “besmislica i gluposti sudova u Hrvatskoj”.  Izmučena i slomljena Herucina je potom puštena, a banu je upućeno pismo kojim se oštro i izravno naređuje da se Herucini omogući “siguran put do kuće i miran boravak”. 

Zagorkina junakinja

Nakon događaja i oštre upute Marije Terezije da se s okrutnim glupostima prekine, procesi protiv vještica su odumrli, ali nikad nisu formalno-pravno ukinuti pa se tako zakonski članak protiv vještičarenja upotrijebio još jednom na početku 20. stoljeća protiv liječnika i teozofa koji je dovodio u pitanje božansko proviđenje i dogmu Rimokatoličke crkve. 

Sudbina Herucine inspirirala je novinarku i književnicu Mariju Jurić Zagorku da napiše roman Grička vještica. Herucina je tako postala njezina besmrtna junakinja Kontesa Nera.

vještica

Marija Terezija

lov na vještice

posljednja vještica

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter