Inovator Luka iz Zagreba

'Zbog infekcije bio sam u bolnici svaki mjesec 16 godina, zato sam izumio svoj kateter i želim biti liječnik'


Valerija Bebek
27.07.2018.11:00
'Zbog infekcije bio sam u bolnici svaki mjesec 16 godina, zato sam izumio svoj kateter i želim biti liječnik'
Foto: Neja Markičević / CROPIX

sažeto

Student medicine Luka Grgar o svom životu koji ga je usmjerio da postane genijalan mladi izumitelj, koji ne odustaje kod prepreka


Valerija Bebek
27.07.2018.11:00

Luka je rođen prije 24 godine s anomalijom debelog crijeva, iste noći liječnici su ga uzeli s majčinih prsa i odveli u operacijsku salu. Borba za njegov život trajala je neko vrijeme. "Prve dvije godine više sam vremena proveo u bolnici nego doma", kazao je Luka Grgar za 100posto. Ovaj mladi student medicine je i nagrađivani inovator, a za sve to ga je inspirirala njegova vlastita borba za zdravlje. Iako su liječnici riješili problem s crijevima, bubreg i mjehur su stradali, s 10. mjeseci je ostao bez jednog bubrega, završio je na dijalizi, što u ono doba nije bilo tako jednostavno kao danas, kaže nam Luka.

"Bubreg i mjehur su nastavili svojim tokom, nisam mogao normalno prazniti mjehur mokrenjem, prepisali su mi kateterizaciju nekoliko puta tjedno. To su tada radili moji roditelji, ja sam bio još mali", prepričava ukratko svoje djetinjstvo Luka.

Što točno znači ovisiti 16 godina o kateteru i zašto ga je to iskustvo poguralo da patentira posebnu vrstu katetera možda je teško predočiti. "U tih 16 godina, stvarno nemam pojma koliko puta sam imao infekciju. Više od jednom mjesečno. Znalo se dogoditi da imam jednu bakteriju i primam antibiotik za nju, onda drugi dan dobijem drugu pa i za nju primam antibiotik. Nakon dva tjedna izađem iz bolnice i onda dođe red na moju regularnu infekciju iz katetera", sa smiješkom govori o svom djetinjstvu.

Za sebe kaže da je postao dio inventara u zagrebačkoj Klaićevoj, a kasnije i na Rebru. Proživio je djetinjstvo tako da nije smio voziti bicikl, nije bio niti na jednom izletu, niti maturalcu. Jedino se sjeća da je u prvom osnovne bio u Zoološkom vrtu sa školom. "Ali i tad je išla moja mama kako bi me katetizirala tamo", dodaje. 

Godišnje je izostajao po 400 školskih sati. "Bio sam u bolnici preko 100 puta, to su terapije od 10 do 14 dana, lijekove sam dobivao intravenozno, je sam na one koji se piju već dobio rezistenciju. To bi bila neka brojka koliko sam zbog infekcije bio u bolnici", opisao je.

Neja Markičević / CROPIX

Mimo infekcija do danas je prošao 23 velike operacije, u koje ne računa laparaskopske zahvate ili pretrage za koje je podvrgnut anesteziji. "Kvaliteta života je katastrofalana, stalno sam visio po bolnicama. Kada bih otišao u školu morao sam se katetirati tamo. Znate kako škole izgledaju, 900 učenika, stara zgrada, higijenski uvjeti loši. Svjesno sam znao da ću si navući infekciju, ali izbora nema. Da sam ostavio mokraću sedam sati u mjehuru od toga bi mi se kontaminiralo. Upala ti ne gine kako god okreneš", objašnjava kako ga je upravo to iskustvo nagnalo da patentira GuardianCath. Revolucionarni kateter s antiseptikom.

Prije tri godine, na većini sajmova na kojima se pojavio, on i njegov tim GuardianMed, dobili su zlato, srebro ili broncu, od Geneve preko Hrvatske do Kine. Zamah i prvotno zanimanje je bilo veliko.

Sa šest godina već baratao medicinskom terminologijom

"Današnji kateteri na tržišu nemaju nikakve zaštite, pokušali su ispitivanja s antibiotikom, ali javlja se rezistencija. Ja sam izumio kateter s antiseptičkim sredstvom, koje ubija bakterije kemijskim procesom, a taj antiseptik je testiran na ljudima i već dugo je u uporabi. Kateter bi bio zapakiran u vrećici u kojoj bi posebno bio spremljen antiseptik. Prije uporabe vrećica bi se razlomila, a antiseptik bi se razlio po kateteru i vezao na njegov hidrofilan sloj", objašnjava Luka i dodaje da se taj premaz i danas koristi u industriji za lakšu penetraciju katetera.

Privatna arhiva

Toliko jednostavno, da je genijalno, a nitko se toga prije nije sjetio. Ali, uvijek postoji ali. U trenutku kada su izašli na natajecanja s kateterom, sve tri supstance bile su klasificirane kao medicinska pomagala. Za razvoj i proizvodnju zainteresiralo se nekoliko tvrtki iz industrije, iz Hrvatske, Slovenije, a najkonkretniji bio je jedan gigant iz Švedske.

"Na tjednoj bazi smo se čuli, to je trajalo gotovo tri mjeseca. Oni su bili oduševljeni idejom. Na kraju Europska Unija promijenila je regulativu i antiseptik je od medicinskog pomagala proglasila lijekom. Švedska tvrtka je na kraju odustala jer oni ne proizvode lijekove, nego isključivo medicinske proizvode", objašnjava Luka i dodaje kako je ta regulativa i njima uvelike otežala posao, bacila ih na početak i od njih zahtjeva mnogo veća ulaganja i ispitivanja. Sada je pred njima zadaća da stave novi lijek na tržište.

Upisao Medicinu i paralelno se doslovno borio za život

Uz sve to Luka studira na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, trenutno je druga godina. Izbor fakulteta je naravno, kaže, povezan s time da je cijeli život bio po bolnicama. "Znaju mi pričati roditelji da sam već kao mali, s jedno šest - sedam godina znao reći koju dijagnozu imam, makar nisam znao što to znači, ali sam pamtio. Poslije kad bi mi oni došli u posjetu ja bih im nabrajao što sam sve čuo od liječnika. Oduvijek sam htio biti liječnik, dječji kirurg. Zapravo, vjerujem ako dijete na vrijeme izliječite to može biti sasvim zdrav funkcionalan član društva kasnije. Ako dijete ne izliječite kako treba to je cjeloživotan pacijent, možda čak i kronični što je užasno", rekao je Luka.

Privatna arhiva

Čim je upisao dugo priželjkivanu medicinu morao je donijeti najtežu odluku - pauzirati godinu. Sve se to događalo paralelno s plasiranjem katetera na tržište. Naime, došlo je do nezgode dok su mu izvodili biopsiju jedinog preostalog bubrega, zbog krvarenja, jedva je preživio.

"Prebacio sam se u Rijeku, tamo su mi operirali mokraćni mjehur, ta mi je operacija omogućila da se više ne katetiziram. U subotu će biti točno godinu dana kako sam na dijalizi. Nema ostatnog urina u mjehuru, nema katetera, nema infekcija. To je predivna stvar i dalo mi je uvjet za transplantaciju bubrega i visoku kvalitetu života i sada na dijalizi", dok nabraja kako se preporodio, njegova dugogodišnja prijateljica i suradnica Darija u projektu Guardian Med kuca u stol, da samo tako i ostane.

Sada je na listi za transplantaciju bubrega, tri puta tjedno odlazi na hemodijalizu. U popodnevnim satima, kako bi mogao slušati predavanja, imati vježbe i studirati. Iako njemu kateter više ne treba odlučan je da ovaj svoj stavi na tržište kako god.

Privatna arhiva

"Milijuni ljudi se kateteriziraju, pod konstantnim su infekcijama, ne mogu ići u školu ili na posao. Ne mogu dospjeti na listu za transplantaciju, invalidi imaju još dodatnih problema. Smrtnost je oko 50.000 ljudi godišnje u svijetu samo zbog posljedica infekcija zbog katetera. Mi smo patent prijavili u Hrvatkoj i upravo čekamo da nam ga priznaju. Planiramo ga zadržati čisto da spriječimo industriju da oni patentiraju istu stvar i onda stave projekt u ladicu, ali smo otvoreni da podijelimo s industrijom znanje i pomognemo im da razviju prozivod", objašnjava Luka kako se svjesno odriče ikakve zarade samo da bi svoj kateter uspio staviti na tržište.

Iako njemu više ne treba, ne misli odustati 

Ono što je proživio u 16 godina ovisnosti o kateteru gura ga da ne odustane od inovacije, zato želi projekt izgurati do kraja. Iako zna da farmaceutski divovi barataju brojkama od nekoliko milijardi dolara za pokretanje novog lijeka, ovakav njegov kateter koštao bi u desecima milijuna dolara, kazuje Grgar.

"Patent u Hrvatskoj traje 20 godina, to znači da bilo tko u drugoj državi može uzeti kateter i koristiti ga, a ja bih mu pomogao da ga razviju. Vjerujem u dovoljno korektnosti da bi se mene kao izumitelja kontaktiralo. Planiram se i putem znanstvenog rada približiti industriji, upravo radim na jednom s mentorom na Medicinskom fakultetu. Druga ideja je razviti sigurnu metodu koju bih besplatno podijelio s ljudima, pacijentima - korisnicima. Da ako nikako drugačije, ih uputimo kako da na siguran način sami od katetera i antiseptika dobiju sigurnu zaštitu od upala", odlučan je u tome da pomogne ljudima kojima je to potrebno.

Foto: Neja Markičević / CROPIX

Svoj patetnt daje da netko drugi iskoristi jer vjeruje u open science i open knowledge, znanje koje ljudima donosi zdravlje, po njemu bi treblo biti besplatno. Iako zna, da se industrija sigurno neće odreći svoje zarade i početi poklanjati lijekove, kaže to bi bila suluda utopija. "Ako ne možemo razviti proizvod do razine da ga se naplaćuje, možemo ga pokloniti i zapravo mi pojedinci biti primjer tim velikim industrijama, na neki ih način prisiliti da barem jednim dijelom i oni tako postupe", kazao je Luka.

Na tom tragu prije godinu dana osnovao je Studentsku sekciju za inovacije u medicini, da bi s kolegama sa svog i drugih fakulteta mogao raditi na izumima. Za sada se dižu na noge, ali nada se velikim rezultatima. Objašnjava mi kako je i Elon Musk čekao 13 godina kako bi njegov izum uspio, ljudi s mnogo više novca ne odustaju jer im u nekoliko godina njihova inovacija nije donijela milijune.

"Ljudi čekaju. I sad imaju infekciju, i jučer su je imali, sutra će je imati. Svih ovih tri godine su je imali, a mi nismo na kraju ništa postigli. Zato neću odustati. Svaki dan je bitan", zaključio je Luka Grgar.

100posto priča

inovator

patent

kateter

Luka Grgar

studij medicine

GuardianMed

GuardianCath

Podijeli članak

newsletter

Prijavite se na Newsletter