Mladi varaždinski umjetnik Mihael Bađun ovih je dana na strip-festivalu Crtani romani šou predstavio svoj prilično ambiciozni projekt, strip "Abadon".
Riječ je o autorskom strip-albumu od 149 oslikanih strip- tabli na kojima je svakodnevno radio prethodne dvije godine. Scenarij je napisao s dugogodišnjim prijateljem Denisom Vedakom, dok crtež potpisuje on sam. Ovaj "punokrvni triler", kako ga naziva, inspiraciju crpi iz filmskih i televizijskih klasika poput "Sedam", "Privedite osumnjičene" i "True Detective", a unutar žanrovskih okvira nastoji ponuditi promišljanja o pravdi, moralu te podvojenosti dobra i zla, umotanih u napetu priču ispunjenu dramskim obratima.
Radnja "Abadona" prati Marina i Dejana, dvojicu policijskih inspektora, u lovu na serijskog ubojicu, samoprozvanog Abadona - anđela bezdana. Kada grad zadesi novi mučan slučaj ubojstva, Marin odmah shvaća kako je riječ o ubojici koji je prije deset godina djelovao pa onda naglo nestao, a iza sebe je ostavio više žrtava. Zvijer u ljudskom obličju kreće u novi, smrtonosni pohod, a istražiteljski dvojac nastoji mu stati na kraj i prekinuti psihopatove ubilačke namjere.
Prva knjiga "Abadona" donosi prva četiri poglavlja, a uslijedit će knjiga druga koja će publici predstaviti preostala četiri koja zaključuju priču. Iako prva knjiga sadrži zaokruženu cjelinu, završava svojevrsnim cliffhangerom kojim autori čitatelje nastoje zainteresirati za nastavak.
A kao specifičnost ovog stripa Bađun, uz ostalo, izdvaja mali broj kadrova po stranici, čime se naglasak prepušta vizualnoj naraciji površinski velikim, oslikanim kadrovima. Također, strip je većinski lišen didaskalija, dijalozi su ogoljeni u noir maniri, a slika je dominantna u stvaranju mračne, zgusnute atmosfere. Radnja je smještena u nedefinirano, ali lokalno okruženje.
Bađun priznaje da naslov nisu imali od početka, već su ga definirali tijekom pisanja scenarija.
"U potrazi za imenom, sjetio sam se kako smo na studiju Povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu promatrali jedan gotički portal s temom apokalipse te uspoređivali kiparsku obradu s literarnim referencama iz knjige Otkrivenja. Kako smo osmišljenog serijskog ubojicu željeli smjestiti u milje religijskog fanatizma, upravo nam je knjiga ‘Otkrivenja‘ ponudila ime Abadon, što označava Upropastitelja, kralja bezdana."
Ovaj njegov dugogodišnji projekt, priča umjetnik, počeo je još 2017. godine u varaždinskom kafiću Kaktoos, pred kraj uobičajenog subotnjeg izlaska.
"Tada je Denis, vjerojatno potaknut našim čestim filmskim razgovorima, a sigurno zbog previše piva u organizmu, odlučio sa mnom podijeliti ideju za scenarij koju je osmislio. Naizgled nevina ideja u kasnim noćnim satima prerasla je u dogovor da ćemo se zajedno okušati u pisanju filmskog scenarija. Paralelno uz studentske i privatne obaveze, sljedeće dvije godine nastavili smo pisati, prateći standardizirane upute za pisanje scenarija. U završnom obliku filmski scenarij "Abadon" sastojao se od 156 stranica dramskog teksta. Scenarij smo prijavili na neke filmske natječaje, ali tu nije bilo uspjeha. Objektivno, bilo je teško očekivati drukčiji rasplet jer je cjelokupan scenarij krenuo iz čistog entuzijazma, bez konkretnog scenarističkog ili filmaškog znanja. Osim toga, scenarij sadrži određene stilske i mladenačke boljke, uzrokovane našim neiskustvom." Ipak, nastavlja Bađun, priča tu nije stala.
Na diplomskom studiju na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti, na pamet mu je pala ideja da se njihov scenarij adaptira u istoimeni strip-album.
"Smatrao sam kako se uz moj likovni izraz scenarij može nadograditi u smisleni proizvod, a Denis je to objeručke prihvatio", dodaje. Oduševljena je bila, govori, i njegova mentorica prof. Ines Krasić koja je predložila da u "diplomski tim" uzmu i slikarskog mentora, čime njegov komentor postaje Zlatan Vehabović. Tako je s prvim poglavljem "Abadona" i diplomirao 2021. godine. Tijekom procesa nastanka stripa, pojedine strip-table izlagane su na samostalnim izložbama u galeriji Crta u Zagrebu i galeriji Zlati ajngel u Varaždinu te na grupnim izložbama, od kojih posebno izdvaja onu održanu u Lyme Academyju u Sjedinjenim Američkim Državama, na poziv voditelja te obrazovne ustanove.
Nakon završetka studija, Bađun je nastavio rad na "Abadonu" pri čemu su mu, kaže, kontinuiranu potporu pružali članovi obitelji, prijatelji, bivši mentori i profesori, kao i brojni ljubitelja stripa. Sada je napokon realiziran prvi strip-album, od dva planirana, u izdanju udruge Hrvatski autorski strip, "koja na sjajan način publici predstavlja ostvarenja domaće strip-scene".
Zanimljivo je za ovaj strip da ga nije nacrtao već naslikao.
"Moja mentorica prof. Ines Krasić stalno je govorila kako sam ja ‘slikar na Grafičkom odsjeku Akademije‘ te je upravo ona ta koja je poticala razvoj ‘Abadona‘ kroz slikarsko oblikovanje. Želja za površinski velikim kadrovima, brojnim splash stranicama i naglaskom na taktilnu atmosferu neminovno su utjecali na odabir slikarskog medija kao primarne tehnike za izvođenje kadrova strip-albuma Abadon", kaže Bađun o svom specifičnom načinu rada.
Strast prema stripu kod ovog umjetnika seže još od djetinjstva.
"Sa stripovima sam se upoznao preko kolekcije stripova koju su u mladosti sakupljali moj otac Boris i njegov brat Ivica. Riječ je uglavnom o raznolikim strip-zabavnicima te epizodičnim stripovima talijanskih Bonelli junaka. Istovremeno sam na kioscima počeo kupovati Alana Forda u izdanju Strip-agenta. Značajnu ulogu u čitalačkom sazrijevanju odigrao je moj omiljeni (anti)junak Ken Parker dvojca Berardi&Milazzo, a kompletirani serijal Kena u izdanju Libellus/Fibra i danas mi je najdraži dio strip-kolekcije koju posjedujem. Stripove sam učestalo posuđivao u gradskoj knjižnici, a u srednjoj školi neko vrijeme su moju pažnju držali američki superherojski stripovi. Kasnije sam se posve orijentirao na autorske strip-albume koje u Hrvatskoj u vrhunskoj opremi objavljuje Fibra", priča Bađun čija današnja kućna kolekcija stripova sadrži probrane naslove prema njegovom vlastitom, "pristranom ukusu, a među njima izabrati omiljene naslove, gotovo je nemoguć zadatak".
Crtati stripove počeo je kao dijete precrtavanjem kadrova omiljenih strip-crtača. Iz tog razdoblja izdvaja nagradu "Mladi lav" iz 2010. godine, koja se dodjeljuje najboljem dječjem stripu prema zadanoj temi na strip-festivalu Crtani romani šou u Zagrebu. Slijedi dulje razdoblje neaktivnosti na području stripa, sve do upisa izbornih predmeta Strip 1 i Strip 2 na Akademiji pod vodstvom prof. Irene Jukić Pranjić. Tada počinje crtati stripove kraće forme koje zatim objavljuje u različitim fanzinima i časopisima.
"To je bilo potentno vrijeme formiranja vlastitog stila aktivnim bavljenjem stripom, što je na kraju bio svojevrsni okidač da upravo Abadon bude tema mojeg praktičnog diplomskog rada."
Filmska adaptacija stripa bila bi mu, priznaje, san snova, no smatra da to nije realistična opcija. Velika želja mu je i proboj na inozemno tržište pa su sljedeći koraci sigurno prijevod stripa na engleski i francuski jezik te pokušaj pitchinga sa stranim izdavačima.
Osim stripom, Mihael Bađun bavi se i slikarstvom u kojem "nastoji njegovati naglašenu narativnu komponentu".
Na trećoj godini fakulteta počeo je slikati seriju glave pri čemu nije, kako objašnjava, oslikavao portrete, već "prikaze" inspirirane podijeljenošću između tjelesnosti i psihe. Zatim napušta "taj pomalo tendenciozan koncept" te dvije godine oslikava strip, uz periodične murale ili samostalna slikarska djela. U posljednje vrijeme pažnju mu, međutim, ponovno zaokuplja priča, narativ, pa se trenutačno bavi slikarskim ciklusom temeljenim na usmenoj predaji i mitologiji lokalnog karaktera.
Uskoro priprema i izložbu. "Kao prošlogodišnji dobitnik Grand prix nagrade na 19. Erste fragmentima, dobio sam mogućnost organizacije samostalne izložbe. Prilika nije mogla doći u bolje vrijeme." Narativno orijentiran ciklus slika pod nazivom "Folk" bit će predstavljen u galeriji Kranjčar u šestom mjesecu ove godine.
"Izložba će progovarati o djeliću povijesti sjeverozapadnog kraja Hrvatske kroz prizmu lokalne mitologije i folklora. Riječ je o osobnom projektu koji se temelji na pričama iz prošlosti koje mi je primarno pripovijedala moja baka Katica. Priče uključuju iznenađujuće mitološke elemente kroz pojavu coprnica, patuljaka i aveta, karakterističnih ‘beštija‘ iz narodne predaje. Ispod površine, slike problematiziraju generacijski jaz, baveći se neizbježnom prolaznošću te fenomenom zeitgeista, pokazujući kako iskustvo, vrijeme i okolina te osobni narativ formuliraju pojedinca. Zaključno, ovi slikarski radovi nastoje posvjedočiti kako neke priče s razlogom zauvijek ostaju urezane u pamćenje", zaključuje Bađun.