Američki pisac Cormac McCarthy desetljećima je bio cijenjeni, ali mračni i marginalni tex-mex pisac. S margine je izronio 90-ih zahvaljujući (i) popularnim filmskim adaptacijama. Nanizao je seriju čitanih i ekraniziranih knjiga koju je zaokružio 2006. svojim posljednjim remek-djelom, distopijskim romanom "Cesta". Nakon toga McCarthy je književno zašutio. U idućih 16 godina nije objavio ni jednu knjigu. Posljednje desetljeće života proveo je daleko od književnih krugova, u krugu Santa Fe Instituta, centra za interdisciplinarnu suradnju teorijskih fizičara, evolucijskih biologa i lingvista. U Santa Feu je u srpnju prošle godine i umro.
Književnu apstinenciju prekinuo je samo osam mjeseci prije smrti. U razmaku od samo šest tjedana u jesen 2022. objavio je dva romana. Ta je dva romana McCarthy je brusio desetljećima, a u njegovoj je rukopisnoj ostavštini pronađen njihov draft stariji od 2009. Ta su dva romana u načelu samostalni, ali i međupovezani. Sporedni lik jednog u drugom je glavni i obratno. Ta su dva lika brat i sestra. On – brat – junak je romana "Putnik" (Passenger), a ona – sestra – "Stelle Maris".
Bobby i Alicia Western djeca su vrhunskog atomskog fizičara, čovjeka koji je Oppenheimeru pomogao napraviti atomsku bombu. Bobby i Alicia su od oca naslijedili pamet, ali ne samo nju. Oboje su, naime, prilično sjebani. Bobby je i sam bio darovit fizičar, ali je odustao od znanosti i postao ronilac u firmi za spašavanje i remont. Alicia je još genijalnija: kao tinejdžerica bila je kadra rješavati najkompleksnije teorijske probleme i k tomu bila klaviristički vunderkind. Istodobno je shizofrenik. U tinejdžerskoj dobi u psihu joj je ušla galerija "posjetitelja" među kojima i kepec s tuljanovim perajama koji neprestance skaredno psuje. Alicia od vlastitih utvara bježi u sigurno utočište – umobolnicu pod nazivom Stella Maris.
Brat i sestra su, ukratko, istodobno i genijalni i u potpunom kršu. Stvar komplicira što su jedno drugom bliži no što im je bliži itko drugi. Čine se kao dvoje jedinih od svoje vrste na planetu. Njihova povezanost je takva da postaje nešto poput latentnog incesta.
Prvi roman – "Putnik" – priča je (ponajprije) o bratu. Na početku knjige Bobby sudjeluje u spašavanju olupine palog putničkog aviona. Tu će kao ronilac vidjeti nešto što nije smio. Oko Bobbyja se sklapa zamka: ispituje ga FBI, blokiraju mu sve račune, ponište mu pasoš. U tom smo dijelu knjige na rubno-žanrovskom teritoriju koji čitatelji McCarthyja dobro poznaju. U međuvremenu, tu su i poglavlja u kojima brat – Bobby – naširoko i s umjetničkim žarom raspreda o teorijskoj fizici. O teorijama čestica i svemira govori u estetskih kategorijama: koliko su lijepe, harmonične. "Stella Maris" svojevrsna je velika fusnota "Putnika". Kratki se roman sastoji od sedam poglavlja, sedam velikih razgovornih sesija Alicije i njezina liječniku u sanatoriju u Wisconsinu.
McCarthyjevo dvoknjižje postmoderni je tekst u kojem se u otvorenoj proznoj strukturi spajaju intervju, esej o znanosti i zametci špijunskog trilera. McCarthy kao da je ovdje jednom nogom na terenu Pynchona ili Vonneguta. A opet – ma kako to zvučalo nevjerojatno – romani se čitaju lako poput trilera (što dijelom i jesu). McCarthyjevi likovi i zaplet zarazno su priljepčivi. Knjiga je nešto vjerojatno najbliže oksimoronu – hermetični page-turner.
McCarthy nije pisac kojeg je lako prevoditi. Ove dvije knjige pogotovo. Osim što su (tipično makartijevski) pune igri riječima, kalambura i poigravanje veznicima, knjige su i pravo minsko polje strukovnog leksika, od termina iz tehnike ronjenja, preko opreme naftnih platformi do teorijske astrofizike. Prevoditeljica Patricija Horvat uspjela je za tu makartijevsku gimnastiku jezika naći punokrvna hrvatska rješenja. Knjigu je prevela impresivno, pa zaslužuje da se ne spomene tek uzgred.
Cormac McCarthy
Putnik
Profil, 2023., prijevod Patricija Horvat, 384 str., 19,90 eura
Cormac McCarthy
Stella Maris
Profil, 2023., prijevod Patricija Horvat, 148 str., 19,90 eura